AKO IKOGA ZANIMA U prošloj godini samo 4 presude za visoku korupciju u Bosni i Hercegovini

Mito i korupcija
Ilustracija

Tijekom 2021. godine u Bosni i Hercegovini doneseno je 147 pravosnažnih presuda za kaznena djela korupcije, od čega se svega četiri odnose na visoku korupciju, pokazuju podaci Monitoringa procesuiranja korupcije koji je predstavio Transparency International u BiH. Unatoč tome što je BiH jedna od zemalja s najvišom razinom korupcije u Europi po svim relevantnim istraživanjima, pravosuđe se uglavnom bavilo procesuiranjem sitnih slučajeva i nižerangiranih službenika, dok su brojne velike afere i dalje ostale bez epiloga.

Sva tužiteljstva u BIH podigla su ukupno 235 optužnica, od čega se samo 6 ili 2,5%  odnose na visoku korupciju. Jedna od njih se odnosi na bivšeg ministra obrane BiH Selme Cikotića koji optužen za kazneno djelo počinjeno prije više od 10 godina, što dodatno ukazuje na nepravovremeno i neefikasno procesuiranje korupcije u BiH.

Banja Luka, 11. maj 2022. – Tokom 2021. godine u Bosni i Hercegovini doneseno je 147 pravosnažnih presuda za krivična djela korupcije, od čega se svega četiri odnose na visoku korupciju, pokazuju podaci Monitoringa procesuiranja korupcije koji je predstavio Transparency International u BiH.  Uprkos tome što je BiH jedna od zemalja sa najvišim nivoom korupcije u Evropi po svim relevantnim istraživanjima, pravosuđe se uglavnom bavilo procesuiranjem sitnih slučajeva i nižerangiranih službenika, dok su brojne velike afere i dalje ostale bez epiloga.

Sva tužilaštva u BIH podigla su ukupno 235 optužnica, od čega se samo 6 ili 2,5%  odnose na visoku korupciju. Jedna od njih se odnosi na bivšeg ministra odbrane BiH Selme Cikotića koji optužen za krivično djelo počinjeno prije više od 10 godina, što dodatno ukazuje na nepravovremeno i neefikasno procesuiranje korupcije u BiH.

Podaci koje je TI BIH objavio na Interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije pokazuju da je Tužilaštvo BiH dodatno smanjilo i onako mali broj podignutih optužnica a ništa više uspjeha nije imalo ni Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala koje pri Republičkom tužilaštvu RS. Ono se uglavnom bavilo korupcijom u „sopstvenim redovima“, odnosno u samom pravosuđu, a od ukupno 6 potvrđenih optužnica jedna je podignuta protiv službenika ovog tužilaštva zbog primanja mita, a tri optužnice podignute su protiv sudija u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Prijedoru. Treba istaći da je ovo tužilaštvo prošle godine otvorilo i neke značajne istrage o višemilionskim zloupotrebama u javnim nabavkama tokom pandemije, ali se rezultati tek očekuju u narednom periodu.

U cijeloj BiH došlo je do povećanja broja podignutih optužnica za korupciju u odnosu na 2020. godinu kada je zbog pandemije došlo do naglog pada svih pokazatelja rada pravosuđa pa su rezultati sada na približno istom nivou kao i ranijih godina. Najveći doprinos tome dao je tužilački sistem FBIH, gdje je broj optužnica sa 75 tokom 2020. povećan na 185 u prošloj godini. S druge strane broj optužnica u tužilačkom sistemu RS je tek neznatno povećan, ali je i dalje daleko manji nego u petogodišnjem raprije pandemije, dok je Tužiteljstvo Brčko Distrikta smanjilo broj podignutih optužnica za korupciju.

Podaci koje je TI BIH objavio na Interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije pokazuju da je Tužiteljstvo BiH dodatno smanjilo i onako mali broj podignutih optužnica a ništa više uspjeha nije imalo ni Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organiziranog i najtežih oblika gospodarskog kriminala koje pri Republičkom užiteljstvu RS. Ono se uglavnom bavilo korupcijom u „vlastitim redovima“, odnosno u samom pravosuđu, a od ukupno 6 potvrđenih optužnica jedna je podignuta protiv službenika ovog tužiteljstva zbog primanja mita, a tri optužnice podignute su protiv sudaca u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu i Prijedoru. Treba istaknuti da je ovo tužiteljstvo prošle godine otvorilo i neke značajne istrage o višemilijunskim zloupotrebama u javnim nabavkama tijekom pandemije, ali se rezultati tek očekuju u narednom razdoblju.

U cijeloj BiH došlo je do povećanja broja podignutih optužnica za korupciju u odnosu na 2020. godinu kada je zbog pandemije došlo do naglog pada svih pokazatelja rada pravosuđa pa su rezultati sada na približno istom nivou kao i ranijih godina. Najveći doprinos tome dao je tužiteljski sustav FBIH, gdje je broj optužnica sa 75 tijekom 2020. povećan na 185 u prošloj godini. S druge strane broj optužnica u tužiteljskom sustav RS je tek neznatno povećan, ali je i dalje daleko manji nego u petogodišnjem razdoblju prije pandemije, dok je Tužiteljstvo Brčko Distrikta smanjilo broj podignutih optužnica za korupciju.

Posebno porazne rezultate već godinama ima Okružno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu koje je posljednju optužnicu za korupciju podiglo 2018. godine, a sudovi su u zadnjih sedam godina donijeli samo dvije osuđujuće presude za korupciju po predmetima ovog tužiteljstva. Ništa bolje rezultate nema ni Okružno Tužiteljstvo u Trebinju, koje prošle godine nije podiglo ni jednu optužnicu za korupciju. Samo jednu podiglo je Županijsko tužiteljstvo SBŽ, a pred sudovima u ovoj županiji donesene su samo tri presude za korupciju i u sva tri slučaja tuženi su oslobođeni optužbi.

Od ukupnog broja donesenih pravosnažnih sudskih presuda za korupciju 68% slučajeva završilo je uvjetnom kaznom, jer su procesuirani uglavnom sitni slučajevi, dok se samo 41 presuda (27,8%) odnosi na zatvorske kazne. Također, više od polovine kaznenih prijava (57,3%) završi naredbom o neprovođenju istrage, a kako te prijave, osim građana, podnose i nadležne agencije za provođenje zakona, jasno je da ne postoji adekvatna suradnja između ovih agencija i tužiteljstva.

Monitoring suđenja u ovim predmetima koji je na određenom uzorku TI BIH nedavno provodio, pokazao je da je prosječna kazna zatvora izrečena za korupciju u BIH manja od dvije godine, iako je zakonom zaprijećena kazna za korupcijska kaznena djela do 10 godina. Sudski procesi u ovim slučajevima u prosjeku traju tri godine i sedam mjeseci dok su pojedini predmeti trajali i preko 11 godina. Pravosuđe se sve češće suočava s političkim pritiscima i javnim napadima visokih funkcionera, što uz postojeće sustavne nedostatke svakako utječe na efikasnost procesuiranja korupcije.