SKANDAL Reprezentacija BiH tri puta postala prvak Europe zahvaljujući lažnim liječničkim dijagnozama

SKANDAL Reprezentacija BiH tri puta postala prvak Europe zahvaljujući lažnim liječničkim dijagnozama
Facebook

Ponosni na uspjehe svoje malonogometne reprezentacije dijabetičara, Bosanci i Hercegovci su je odmilja nazvali “najslađom reprezentacijom”. Međutim, vrijeme je pokazalo da uspjeh ovih sportskih heroja nije nastao na fair-playu te da njihove pobjede nisu bile dovoljno slatke za slavu.

Skrivajući u svom sastavu igrače koji nemaju šećernu bolest, reprezentacija je od 2016. do 2019. godine triput osvajala titulu europskog prvaka na prvenstvu Dia EURO, otkrili su novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pojedini članovi reprezentacije.

Reprezentacija je tako prekršila osnovno pravilo da na prvenstvu mogu igrati samo dijabetičari.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bivši izbornik Saša Vitković i igrač Zijad Karčić tvrde da je ulazak lažnih dijabetičara u reprezentaciju omogućio njen osnivač i klupski doktor Midhat Mujić. On je dječji dijabetolog u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) koji je zdravim odraslim igračima pisao uvjerenja i davao upute o fingiranju bolesti.

Mujić je organizatorima prvenstava slao uvjerenja o bolesti igrača u kojima ih je obavještavao da točnost podataka jamči KCUS. Dokumente je ovjeravao vlastitim i pečatom Pedijatrijske klinike. Novinari su pronašli više uvjerenja koja potvrđuju te iskaze. Međutim, iz ove zdravstvene ustanove kažu da ne stoje iza ovih nalaza i da njihov uposlenik nije smio koristiti pečat Klinike za privatne potrebe.

Mujić je tjednima obećavao da će govoriti za CIN, da bi u kratkom razgovoru rekao samo da su svi reprezentativci dijabetičari, što potvrđuju uvjerenja drugih dijabetologa, ali da pojedini igrači to ne žele priznati. “Sad ti kažem, svi oni kriju da imaju dijabetes.”

Ipak, novinari u medicinskoj dokumentaciji četvorice reprezentativaca, kojoj su imali pristup, pored Mujićevih uvjerenja i jednog nalaza nisu pronašli druge nalaze.

Iako je obećao ustupiti dokumente drugih liječnika koji dokazuju njegove tvrdnje, Mujić to nije uradio. Novinari CIN-a su mjesec dana intenzivno pokušavali dogovoriti intervju sa njim, a u dva navrata su ga dočekali ispred Pedijatrijske klinike. Svaki put je obećavao da će detaljno objasniti kako su nastajale potvrde, ali to nikada nije uradio. U kratkim razgovorima je davao kontradiktorne informacije. Isprva je potvrđivao da je na uvjerenjima koristio pečat Pedijatrijske klinike, da bi kasnije negirao da je to rekao. Tijekom ovog razdoblja Mujić je bio hospitaliziran, optuživši novinara da je prouzročio njegove tegobe.

Doktor Midhat Mujić, dječiji dijabetolog, neovlašteno je koristio pečate sarajevske pedijatrije za ovjeru nalaza odraslih pacijenata (Foto: O Kanal)

Bolest na papiru

Bivši izbornik Saša Vitković kaže da je selekcija, u koju su na početku uistinu bili pozivani samo dijabetičari, prvo europsko prvenstvo igrala u rumunjskom Cluju 2015. gdje su osvojili četvrto mjesto. Stvari su se promijenile već iduće godine na prvenstvu u Sarajevu.

Bosna i Hercegovina (BiH) je 2016. kod kuće prvi put postala prvak Europe, a u ekipi je debitirao Sedin Mulaosmanović Kenedi. Za ovog igrača prvoligaškog futsal kluba "Željeznica“ iz Trnova dvojica bivših kolega iz reprezentacije tvrde da nije dijabetičar.

U njegovom elektronskom zdravstvenom kartonu u rubrici kronične bolesti nije bilo podataka o dijabetesu, a uvjerenja i nalazi sa potpisom dr. Mujića obilovali su proturječnim podacima.

Prema uvjerenjima, Mulaosmanović je prvo obolio od težeg oblika dijabetesa – tip 1, a potom od lakšeg – tip 2.

Sarajevski dijabetolog Mirza Osmanagić kaže da je to gotovo nemoguće. Dijabetes tipa 1 nastaje uništenjem pojedinih ćelija gušterače koja zato potpuno gubi sposobnost regulacije šećera pa oboljeli moraju uzimati inzulin, dok dijabetičari tipa 2 šećer obično reguliraju tabletama.

 “Da se tip 1 prebaci u tip 2, to je baš poprilično teško pojmljivo za nas liječnike”, kaže Osmanagić i dodaje da uvijek postoji mogućnost pogrešne dijagnoze.

Prema svjedočenju bivšeg izbornika reprezentacije Vitkovića, greške nije bilo, a medicina je svakako bila u drugom planu. Kaže da je Mulaosmanović njegov susjed iz Trnova i da ga je on doveo u reprezentaciju znajući da nije dijabetičar.

“Nedostajao nam je igrač i ja sam doveo ovoga (…) Mulaosmanovića. Ja sam ga doveo jer mi je rečeno tako nedostaje nam igrač, treba nam jedan. Al, nije bio dijabetičar. Uglavnom, papiri su završeni kao da je dijabetičar”, kaže Vitković i potvrđuje da ih je pisao i ovjeravao Mujić.

Saša Vitković kaže da su mu članovi drugih reprezentacija dali do znanja da sumnjaju da BiH švercuje zdrave igrače (Foto: CIN)

Mulaosmanović je bio ljut zbog pitanja o njegovom zdravstvenom stanju. Isprva je pristao da priča s novinarom CIN-a, ali se kasnije predomislio i poručio da se obratimo dr. Mujiću. U kratkom razgovoru je rekao da je dijabetičar, ali je odbio pokazati nalaze kojima to potvrđuje: “Naravno da jesam. Ima tri-četiri godine. Tip 2 dijabetičar. Što sad vi imate istraživati?!“

U njegovoj dokumentaciji navedeni su različiti podaci o vremenu njegovog obolijevanja, ali nijedan ne potvrđuje ono što Mulaosmanović govori.

Gluma i laži

Sedin Mulaosmanović je nakon sarajevskog propustio prvenstvo u Bukureštu 2017. godine pa su Zijad Karčić i golman Amer Šarić pojačali ekipu.

Obojica su pred nastup dobili potvrde o bolesti i Karčić ne krije da je njegova potvrda lažna. On kaže da je u reprezentaciju došao na nagovor suigrača iz sarajevskog futsal kluba "DiaBiH“. Doktor Mujić je jedan od njegovih osnivača.

Karčić kaže da je pristao na lažiranje zdravstvene potvrde jer je imao veliku želju igrati za reprezentaciju i nositi grb BiH:

“Točno je da smo lažirali taj papir. Otišli smo u Bukurešt, odigrali smo. Napisan je taj papir da imam tip 1 i to je to.“

Mujić mu je dao i aparat za mjerenje šećera u krvi i trakice koje je morao nositi tijekom prvenstva. Objasnio mu je kako će se ponašati ako organizatori prvenstva provedu kontrolu krvi.

“Ako bi mene neko pitao: jesam, dijabetičar sam, imam tip 1 i da pokažem taj papir na kojem je to napisano”, objašnjava Karčić i dodaje da kontrola ipak nije bilo.

Ulogu dijabetičara je, kaže, glumio i tijekom okupljanja reprezentacija na objedima u zajedničkom restoranu: fingirao je davanje inzulina tako što je na kožu prislanjao dozer s čepom.

Tvrdi da mu je dr. Mujić sugerirao da o ovome ne priča s novinarima CIN-a.

“Zove nas koji trebamo lagati u njegovo ime. Rekao je da ne govorim ništa pred kamerama i da kažem da imam tip 1 i da vi to ne možete nikako provjeriti”, kaže Karčić.

Zijad Karčić kaže da se u reprezentaciji nije razgovaralo o lažnim dijabetičarima. „Ko će pričati? Nama drago da smo pobijedili, da smo tu, da smo donijeli pehar.“ (Foto: CIN)

Za razliku od njega, reprezentativni vratar Amer Šarić i dalje tvrdi da ima dijabetes tip 2, ali nudi neuvjerljiva objašnjenja o bolesti.

On kaže da svoje stanje nije prijavio Zavodu za sportsku medicinu Sarajevske županije koji izdaje potvrde o zdravstvenoj sposobnosti igrača kako bi mogli igrati u ligaškim natjecanjima. Ipak, on danas brani za Futsal klub "Konjic“ koji će od ove godine igrati u državnoj Premijer ligi.

Direktor Zavoda Adnan Hadžimuratović kaže da sportaši obavezno prolaze preglede i laboratorijske nalaze i da bi povišen šećer u krvi bio signal za pregled kod dijabetologa.

“Oni moraju imati urednu krvnu sliku“, zaključuje on.

Iako dijabetolog Mirza Osmanagić tvrdi da bi svaki dijabetičar trebao iako dvaput godišnje kontrolirati stanje kod svog doktora, Šarić kaže da nema dijabetologa i da ne provjerava šećer u krvi. Terapiju je uzimao prije godinu, a nalaze krvi je radio prije tri godine kao član reprezentacije.

“Meni je ono nešto što krv luči – dozvoljeno je tisuću i nešto, ‘ovako – meni je u to vrijeme šest tisuća lučilo – pet puta više”, pokušao je objasniti Šarić.

Poslije Bukurešta nastupio je i na Europskom prvenstvu u Bratislavi 2018. gdje je BiH po drugi put postala prvak.

Bivši selektor Vitković kaže da su u petočlanom timu istovremeno igrala trojica zdravih igrača.

BiH je na prvenstvu za dijabetičare u Bratislavi drugi put postala evropski šampion uz pomoć trojice fudbalera za koje selektor tvrdi da su zdravi (Foto: Facebook)

Reprezentacija je za ovo prvenstvo pojačana Ibrahimom Hršumovićem, jednim od najboljih igrača futsala u BiH koji danas igra za A reprezentaciju. Uz njega u momčad se vratio i Sedin Mulaosmanović.

Njih dvojica su bili najzaslužniji za pobjedu 5:0 u finalu protiv Hrvatske – Mulaosmanović je dao dva gola, a Hršumović jedan. Izbornik Vitković i igrač Karčić tvrde da ni Hršumović nije dijabetičar.

On pohađa Policijsku akademiju u Sarajevu. U njegovom prošlogodišnjem liječničkom uvjerenju Zavoda za medicinu rada i sportsku medicinu iz Zenice ne spominje se dijabetes. U Zavodu tvrde da bi to sigurno bio slučaj ako osoba boluje od ove kronične bolesti.

Hršumović kaže da povremeno pije lijek Siofor, dok u potvrdi dr. Mujića za sudjelovanje na prvenstvu u Bratislavi piše da pije Januviu. Siofor se obično koristi kao početna terapija blažeg oblika dijabetesa, dok se Januvia propisuje kada sa Sioforom nije moguće regulirati šećer.

Hršumović kaže da potvrdu nikada nije vidio i da on nije registriran kao oboljeli:

“Nije me niko ispitivao detaljno o tome. Dobio sam ponudu da odigram za novac, da zaradim nešto budući da sam studirao tad. Otišao, odigrao svoje, odradio i to je to.”

Na narednom europskom prvenstvu u Ukrajini 2019. BiH je po treći put osvojila titulu. Opet su među najzaslužnijima bili Hršumović i Mulaosmanović koji su u polufinalu sa Hrvatskom dali sve golove za pobjedu 4:1.

Reprezentaciju je vodio Vitkovićev nasljednik Nijaz Mulahmetović koji tvrdi da su mu svi igrači bili predstavljeni kao dijabetičari te da mu je dr. Mujić rekao da su imali tromjesečne kontrole i testiranje u Ukrajini koje je prošlo bez primjedbi.

Novinari CIN-a su kontaktirali još sedmoricu igrača od kojih većina kaže da ne zna ništa o zdravlju suigrača, dok nekolicina tvrdi da su svi u momčadi bili dijabetičari.

Stranci sumnjali u igrače iz BiH

Izbornik hrvatske reprezentacije Mario Žitnik kaže da se na prvenstvima sumnjalo da se među bh. igračima nalaze oni koji nisu dijabetičari, ali da nije bilo odgovarajućih liječničkih kontrola.

“To je, jednostavno, počelo tko nekakva priča jer, ono što kažem, svaki dijabetičar ako vodi brigu o svom dijabetesu, onda mjeri šećer – mjeri ga prije jela, mjeri ga poslije jela, mjeri ga na poluvremenu, mjeri ga za vrijeme utakmice. E sada, je li netko primijetio da neko ne daje inzulin, da nema nikakve potrebe za samokontrolom. (…) Evo, čak ne mogu ni reći kada je počela ta priča”, kaže Žitnik.

I bivši izbornik Vitković se sjeća da su kontrole bile neadekvatne i rijetke te da su stranci primijetili da pojedini bh. igrači igraju u visokom tempu, a pritom ne gube na snazi niti upadaju u hipoglikemiju kao dijabetičari: “Pravo da vam kažem, ja sam tu imao probleme sa strancima jer su ljudi primijetili da su to zdravi momci.”

Profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu Erol Kovačević kaže da je sportašima s dijabetesom puno teže baviti se vrhunskim sportom.

“Morate biti puno više posvećeni da biste ostvarili određeni sportski rezultat u odnosu na čovjeka istih predispozicija koji nije dijabetičar. I u tom smislu, ta stvar nije ok, nije uredu. Prije svega, to je etičko pitanje.”

Dvostruki troškovi smještaja i transporta

Tijekom četiri godine za sudjelovanje reprezentacije dijabetičara na prvenstvima u inozemstvu i organizaciju prvenstva u Sarajevu utrošeno je najmanje 200 tisuća KM. Donatori – institucije i tvrtke iz BiH – novac su uplaćivali na račune udruga koje su bile dužna opravdati troškove.

Analiza dijela dokumentacije pokazuje da su Sportsko udruženje osoba s dijabetesom (DiaBiH) i Dijabetološko udruženje Federacije BiH (DUF) prikazivali duple troškove transporta za ista prvenstva ili izdatke za smještaj u hotelima koji nisu bili predviđeni za smještaj sportskih ekipa. Osnivač i jedan od rukovoditelja ovih udruženja bio je dr. Midhat Mujić.

Prema izvještaju DUF-a, trošak prijevoza igrača na prvenstvo u Bukurešt 2017. iznosio je 5.500 KM, dok je DiaBiH prikazao izdatak od 4.500 KM. Reprezentacija od 14 osoba je na ovo prvenstvo putovala u dva kombija od kojih je jedan bio doniran na besplatno korištenje. Unatoč tome, u izvješću je navedeno da su se do Bukurešta prevezli autobusom. I troškove smještaja prikazivali su različito. DiaBiH je u izvješću naveo da je za smještaj ekipe platio 6.141 KM, priloživši potvrdu o plaćanju. Istovremeno, DUF je prikazao da su troškovi smještaja bili 6.700 KM.

DiaBiH je Ministarstvu kulture i sporta Sarajevske županije opravdao donaciju od 6.000 KM za prvenstvo u Bratislavi 2018. godine. Naveli su da je najveći dio potrošen za smještaj u Hotelu „Plus“ iako na zvaničnoj stranici prvenstva piše da su svi sudionici bili gosti studentskih domova „Student Housing Družba“.

Sadržaj se učitava...