Tko bira suce za Premijer ligu BiH i prema kojim kriterijima?

Nakon šest odigranih kola Premijer lige Bosne i Hercegovine ponovno se mnogo raspravlja o suđenju. Međutim, prije procjene odluka donesenih na terenu, pozornost zaslužuje i manje vidljiv dio sustava - način na koji se suci delegiraju za pojedine utakmice.

Sudačke odluke i pogreške godinama su sastavni dio nogometnih rasprava u Bosni i Hercegovini. Gotovo svaka sporna situacija prije ili poslije dobije nastavak u medijima, na društvenim mrežama ili kroz reakcije klubova.

Ovaj tekst, međutim, nije analiza konkretnih odluka na terenu. Tema je postupak koji im prethodi: tko određuje suce za utakmice Premijer lige BiH, prema kojim kriterijima i koliko je taj proces dostupan javnosti.

Prema podacima prikupljenima za potrebe ove analize, Zrinjskom je u prvih šest kola delegirano šest glavnih sudaca, 12 pomoćnih i šest VAR sudaca, odnosno ukupno 24 službene osobe u tim ulogama. Među njima je bio jedan sudac hrvatske nacionalnosti  u VAR sobi na utakmici prvog kola protiv Čelika.

Borcu, koji nakon šest kola ima utakmicu manje od Zrinjskog, među 20 delegiranih glavnih, pomoćnih i VAR sudaca sedmorica su bila iz Republike Srpske. Službena ljestvica potvrđuje da je Zrinjski odigrao šest, a Borac pet utakmica. 

Također, Široki Brijeg se ne nalazi u zavidnoj razini ukoliko se može govoriti o nacionalnoj strukturi klubova i sudaca budući da im dosad nijednu utakmicu nije sudio glavni sudac Hrvat niti bio u VAR-u, dok je samo tri puta u dosadašnjem dijelu prvenstva jedan od pomoćnih sudaca bio Hrvat.

Ti podaci sami po sebi ne dokazuju postojanje nepravilnosti niti daju odgovor na pitanje zbog čega je pojedini sudac delegiran na određenu utakmicu. Mogu, međutim, biti povod za raspravu o kriterijima i transparentnosti postupka.

Nacionalnost ne bi trebala odlučivati, ali javnost treba znati kriterije

Nogometni savez BiH organiziran je unutar složenog društvenog i institucionalnog okvira u kojem se u različitim tijelima vodi računa i o nacionalnoj zastupljenosti. To ne znači da bi nacionalnost trebala biti kriterij za delegiranje sudaca.

Pitanje stoga nije zašto Zrinjskom ne sude Hrvati niti zašto Borcu sude suci iz Republike Srpske.

Važnije je pitanje kako nastaje popis sudaca za pojedinu utakmicu i može li se provjeriti primjenjuju li se jednaki kriteriji na sve klubove.

Javnosti nije dovoljno poznato koliko se pri delegiranju vodi računa o iskustvu, kategoriji i trenutačnoj formi sudaca, njihovim prethodnim ocjenama, geografskom rasporedu, ranijim utakmicama pojedinog kluba, mogućem sukobu interesa te ravnomjernoj raspodjeli angažmana.

Jednako je važno znati tko donosi konačnu odluku, postoji li pisana metodologija i na koji se način provodi kontrola postupka.

Što je donijelo uključivanje Darka Čeferina?

Nogometni savez BiH u prosincu 2025. dio odgovornosti u sudačkom segmentu povjerio je slovenskom stručnjaku Darku Čeferinu. U veljači 2026. Čeferin je obišao klubove WWin lige BiH, a kao jedan od ciljeva sastanaka istaknuti su povećanje transparentnosti i podizanje kvalitete suđenja.

Njegova uloga u procesu delegiranja, međutim, nije detaljno predstavljena široj javnosti. Nije jasno ni što se konkretno promijenilo u odnosu na raniji sustav te postoje li novi kriteriji i metodologija izbora sudaca.

Objavljivanje imena službenih osoba nekoliko dana prije utakmice predstavlja informaciju, ali ne pruža potpun odgovor na pitanje kako je odluka donesena.

Ako je uveden novi sustav, bilo bi korisno objaviti njegova pravila i dosadašnje rezultate. Ako postoje novi kriteriji, javnost bi trebala znati što oni obuhvaćaju. Isto vrijedi i za eventualni kontrolni mehanizam te osobe ili tijela koja ga provode.

Slučaj Irfana Peljte

Dodatno pitanje otvara statistika delegiranja Irfana Peljte, međunarodno najistaknutijeg bosanskohercegovačkog suca.

Prema podacima korištenima u ovoj analizi, Peljto je tijekom posljednjih pet sezona i prvih pet kola aktualne sezone 11 puta delegiran za utakmice Borca. Kada se izuzmu susreti protiv Zrinjskog i Sarajeva, ostaju tri utakmice s drugim protivnicima.

U istom razdoblju Peljto je 22 puta sudio utakmice Zrinjskog.

Ni ta razlika sama po sebi ne dokazuje da je neki klub povlašten ili stavljen u nepovoljniji položaj. Moguće je da za nju postoje stručni i organizacijski razlozi, uključujući procjenu rizika utakmice, raspoloživost suca, međunarodne obveze, ranija delegiranja ili druge okolnosti.

Ipak, razlika je dovoljno izražena da opravdava pitanje prema kojim se kriterijima Peljto raspoređuje na utakmice pojedinih klubova.

Brojevi nisu dokaz, ali jesu razlog za pitanje

Statistika bez šireg konteksta može dovesti do pogrešnih zaključaka. Struktura delegiranih sudaca može biti posljedica njihove dostupnosti, stručne kategorije, forme, iskustva, procjena kontrolora ili kriterija koji nisu poznati javnosti.

Istodobno, statistika može pokazati obrazac koji zaslužuje objašnjenje. Ako se među klubovima pojavljuju veće razlike, to nije automatski dokaz nepravilnosti, ali jest legitiman razlog da Nogometni savez BiH predstavi način donošenja odluka.

Povjerenje u suđenje ne gradi se samo kvalitetom odluka tijekom utakmice. Važna je i percepcija da suci na teren izlaze nakon postupka utemeljenog na jasnim, jednakim i provjerljivim pravilima.

Ako nacionalnost nema nikakvu ulogu u delegiranju, Savez to može nedvosmisleno potvrditi. Ako se primjenjuju isključivo stručni kriteriji, njihovo javno objašnjenje bilo bi najbolji odgovor na dvojbe.

Objavljene brojke ne donose konačan zaključak o sustavu delegiranja. One otvaraju pitanja na koja bi precizan i argumentiran odgovor trebao dati Nogometni savez BiH.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore