Kaos na Grbavici: 'Investitor otišao, kasne plaće iz ožujka, direktor nije htio kredit od 4 milijuna eura'

Sanin Mirvić

Bivši direktor FK Željezničar Haris Slato iznio je niz ozbiljnih tvrdnji o stanju u klubu s Grbavice i razlozima zbog kojih je podnio ostavku. U razgovoru za Sport Centar naveo je kako nije vidio jasnu poslovnu viziju, ponajprije kod strateškog partnera Sanina Mirvića, za kojeg tvrdi da je vodio ključne procese u klubu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slato, koji je dužnost direktora obnašao od veljače do lipnja ove godine, kazao je kako mu je posebno sporan bio model financiranja kroz zaduženje kluba, donosi SportCentar.

„Tražilo se da se dižu krediti za koje ne vidim kako bi se vraćali. Model poslovanja u kojem se kreditima isplaćuju plaće za mene je neprihvatljiv”, rekao je Slato.

Prema njegovim riječima, takav bi potez mogao dovesti do velikog povećanja obveza i ozbiljno ugroziti budućnost Željezničara. Naveo je kako se spominjao kredit od približno 3,75 milijuna KM, uz mogućnost osiguranja mjenicama i hipotekom.

„Kad sam doveden do kredita, morao sam izaći. Nisam želio sudjelovati u tome”, kazao je Slato, dodajući kako je tada podnio neopozivu ostavku.

Tvrdi i kako ga, nakon odluke o ostavci, nitko nije pitao za razloge, nego mu je sugerirano da se ne oglašava javno kako se ne bi stvarala negativna slika o klubu. Prema njegovim riječima, strateškom partneru bila je važnija percepcija javnosti nego smjer u kojem se klub kreće.

Slato je govorio i o ostavci Sanina Mirvića, dovodeći je u vezu s trenutkom u kojem su se trebale isplatiti zaostale plaće igračima i zaposlenicima. Naveo je kako su Marko Marić i Ivan Prelec, koji su trebali preuzeti sportski sektor i stručni stožer, tražili da se izmire obveze prema igračima i zaposlenicima, a ne novac za sebe.

„Ljudi nisu to tražili za sebe, nego su tražili da se izmire plaće igračima i zaposlenicima kluba”, rekao je Slato.

Posebno problematičnim ocijenio je i pitanje upravljanja klubom nakon njegove i Mirvićeve ostavke. Prema njegovim tvrdnjama, klub je određeno vrijeme bio u pravnom vakuumu jer promjene odgovornih osoba nisu pravodobno registrirane kod nadležnog ministarstva.

„Tko sada potpisuje dokumente, po čijem se nalogu objavljuju informacije iz kluba i tko što radi, ja zaista ne znam”, rekao je Slato.

Dodao je kako su ga, nakon ostavke, zvali da potpisuje određene dokumente, uključujući i one vezane uz kredite, ali je to odbio.

Govoreći o najavljenoj suradnji s Adidasom, Slato tvrdi da su razgovori postojali i da je dogovor bio blizu realizacije, ali da ugovor nikada nije potpisan. Sporna mu je, kaže, bila javna objava kluba o partnerstvu s Adidasom, koja je kasnije uklonjena s društvenih mreža.

„S Adidasom se ozbiljno razgovaralo, ali ugovor se nikada nije potpisao. Objava je napravljena mimo mog znanja”, tvrdi Slato.

Bivši direktor Željezničara upozorio je i na razliku između investicije i pozajmice. Prema njegovu mišljenju, model u kojem bi strateški partner posuđivao novac klubu uz visoku kamatnu stopu ne može se nazivati investicijom.

„Za mene je neprihvatljiva kamatna stopa od 15 posto. To nije investicija, nego posudba u kojoj se novac može tražiti natrag”, rekao je Slato.

Komentirao je i trenutačno financijsko stanje, navodeći kako su obveze kluba značajno narasle. Prema njegovim tvrdnjama, Željezničar je u minusu od oko 3,5 milijuna KM prema igračima, zaposlenicima i dobavljačima, mimo poreznih obveza.

„Kasne dvije i pol plaće, nekima nisu izmirene ni obveze za ožujak”, kazao je Slato.

Dodao je kako klub ima i porezne obveze od oko 2,7 milijuna KM, ali da se one vraćaju kroz reprogram u mjesečnim ratama od 21.000 KM. Tvrdi kako je inzistirao na redovitom plaćanju doprinosa kako klub ne bi izašao iz reprograma.

Slato je ocijenio da je dolazak većeg broja igrača i trenera u Mirvićevu mandatu dodatno povećao troškove kluba. Naveo je kako se Željezničar sada nalazi u teškoj situaciji, ali i da očekuje kako će Skupština i Nadzorni odbor pokušati pronaći prijelazno ili krizno rješenje za nastavak funkcioniranja kluba.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore