Znanstvenici stvorili fetus bez spermija i jajašca

znanstvenici

Reprodukcija je jednostavna, potrebna su dva roditelja, jednono jajašce i spermij da stvore zametak i potom dijete.

No, u nedavno objavljenoj studiji u znanstvenom magazinu Cell znanstvenici su uspješno sintetički kreirali fetus miša bez spermija i jajašca.

Umjesto uobičajenih 'startnih' materijala, tim, predvođen istraživačima iz Instituta Salk i UT Southwestern Medical Center, upotrijebio je specijalizirane matične stanice koje se teoretski mogu pretvoriti u bilo koju stanicu odraslih ili stanicu potrebnu za stvaranje embrija.

U ovom znanstvenom eksperimentu, stanice su rasle i samostalno se spojile u strukture slične embrijima te su potom prenesene u mišje maternice gdje su počele rasti kao fetusi.

Neke od tih stanica izvedene su iz ušnih stanica, što sugerira da seksualna reprodukcija više neće biti potrebna. No, ipak, autor, dr. Sc. Jun Wu, kaže da to nije bio cilj ovog istraživanja.

"Cilj ovog istraživanja u ovoj fazi zasigurno nije 'kraj seksa' za reprodukciju", Wu, docent na Medicinskom centru UT Southwestern

Osnovni je cilj razumjeti rani razvoj. Znanstvenici već godinama pokušavaju stvoriti embrije od nule. Kineski istraživači su 2016. stvorili mišju spermu iz matičnih stanica, koju su potom koristili za oplodnju jajašaca i proizvodnju zdravih beba.

Prošle godine, drugi tim iz Kine manipulirao je mišjom spermom i DNA jajašca kako bi proizveo zdravo potomstvo od istospolnih mišjih parova, a istraživači u Japanu kopirali su ljudske krvne stanice kako bi postali prekursori jajnih stanica.

Ono zbog čega se novi rad razlikuje je to što se uopće nije oslanjao na spermu ili jajašce.

EPS stanice s kojima je tim započeo imaju posebnu sposobnost pretvaranja u sve tri vrste stanica potrebnih za formiranje ranog embrija, koji se naziva blastocist. Te stanice su ključne ako želite da se rani zametak razvije.

Podržane bogatim brojem faktora rasta i drugim hranjivim tvarima, EPS stanice su rasle i samostalno se sakupljale u embrije. Kada su presađene u mišje maternice, neki od njih su implantirani i počeli se razvijati kao i bilo koji embrij proizveden staromodnim putem. Ali nisu bili savršeni.

Nisu implantirali u maternicu jednako učinkovito kao prirodni embriji, a izgledalo je da im tkiva nisu pravilno organizirana, kaže Wu. Sumnja da postupak koji su razvili ne "rekapitulira sve aspekte" prirodnog stvaranja embrija i da uvjeti za rast nisu bili sasvim u redu; moguće je i da im nedostaju neki važni faktori koje nose samo jajne stanice. No tim radi na tome, ne samo na miševima, već i kod ljudi.

"I testiramo mogu li ljudske EPS stanice stvoriti slične strukture", kaže Wu. Čak i ako uspiju, nije vjerojatno da će znanstvenici pokušati napraviti ljudske bebe ispočetka, barem ne uskoro.

Eli Adashi, doktor znanosti, bivši dekan biomedicinskih znanosti na Sveučilištu Brown i stručnjak za reproduktivno zdravlje, kaže za OneZero: "Mislim da nitko u ovom trenutku ne promišlja o ovom istraživanju kao kliničkom sredstvu" , kaže da nam daju uvid u to kako embriji nastaju - a ponekad i ne uspijevaju - otvarajući nove putove kako bi se spriječio pobačaj i prekinuta trudnoća.

Osim toga, on ističe, da ako se brinemo za kraj seksa, možemo tvrditi da je već ovdje. "Mislim da je mogućnost prestanka seksa za prokreaciju nasuprot rekreaciji vrlo realna", kaže on.

Sve je počelo s IVF-om, koji omogućava gestaciju bez seksa, i umjesto da vidi matične stanice pretvorene u ljudske embrije, on misli da je daleko vjerojatnije da ćemo ih vidjeti pretvorene u ljudska jajašca i spermu, što bi moglo prevladati niz reproduktivnih problema: muškarci rođena bez sperme, preuranjena menopauza, naslijeđena neplodnost i izazovi prikupljanja jajašaca za IVF.

"To je nešto što će se dogoditi u razumnom vremenskom razdoblju", kaže on.

Čini se da Wu ostaje otvoren.

"Konačno, iako u ovoj fazi i ostaje znanstvena fantastika, bit će fantastično ako u budućnosti uspijemo ostvariti cilj stvaranja održivih embrija bez sperme ili jajašaca", kaže on."

Ali još je dug put jer još uvijek postoji puno nepoznanica tijekom ranog razvoja.