FOTO/VIDEO  Rijetka scena iz Jadrana: Beba tuna prišla čamcu i uzimala hranu od ribara

U neumskom zaljevu, u blizini Pelješkog mosta, zabilježen je nesvakidašnji prizor – mlada tuna prišla je ribarskom čamcu i bez straha uzimala hranu koju su joj pružali ribari.

Sve su zabilježili članovi Lignjolov kluba Neum, čije su fotografije i video brzo privukli pažnju javnosti zbog neobičnog ponašanja ove inače oprezne morske vrste.

Iako se na snimkama vidi samo mladunče, ribari tvrde kako se u blizini nalazila i odrasla jedinka, za koju procjenjuju da je duga gotovo dva metra i teška oko 150 kilograma.

Susret su popratili i dozom humora:

"Dobro jutro, mislim da smo vidjeli cica macu. Netko za kućnog ljubimca drži psa ili mačku, a mi imamo tunu..."

No, uz šalu, iz kluba su poslali i jasnu poruku o odgovornom ponašanju:

"Napomena da je ovo kućni ljubimac i da samo može 'uhvati i pusti'", poručili su iz Lignjolov Egging kluba Neum.

Ovakvi susreti u Jadranu su rijetki, osobito kada se radi o tako bliskom kontaktu s ljudima, pa prizor izaziva i oduševljenje i zabrinutost među poznavateljima mora.

Plavoperajna tuna – div Jadrana pod posebnim režimom zaštite

Prema dostupnim snimkama, riječ je o atlantskoj plavoperajnoj tuni (Thunnus thynnus), najvećoj i najpoznatijoj vrsti tune u Jadranskom moru.

Ova vrsta može narasti i preko tri metra dužine te dosegnuti težinu veću od 600 kilograma. Odlikuje je snažno, torpedasto tijelo, izuzetna brzina i niz sitnih perajica prema repu koje joj omogućuju učinkovito kretanje kroz vodu.

Plavoperajna tuna je vrhunski predator i igra ključnu ulogu u morskom ekosustavu. Hrani se manjom plavom ribom, a poznata je i po velikim migracijama. U Jadran dolazi radi mrijesta, što ovaj dio mora čini posebno važnim za njezin životni ciklus.

Zbog prekomjernog izlova u prošlosti, ova vrsta bila je ozbiljno ugrožena. Danas je pod strogim međunarodnim nadzorom, a ribolov je reguliran kvotama i posebnim pravilima.

Stručnjaci upozoravaju kako hranjenje divljih jedinki može promijeniti njihovo prirodno ponašanje, što dugoročno može imati negativne posljedice.

Zato se u ovakvim situacijama posebno naglašava princip odgovornog odnosa prema moru i životinjama, uključujući praksu „uhvati i pusti“ te izbjegavanje navikavanja riba na ljudsku prisutnost i hranu.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.