KLONIRANI U TIŠINI Izumrla životinja vraćena na svijet nakon 12.000 godina

Ovo su Romulus i Remus, jednojajčani blizanci koje je stvorio genetički startup Colossal Biosciences. Oni su, prema riječima glavnog direktora za životinje tvrtke, prvi mladunci strašnog vuka u 12 tisuća godina.

Kako bi se rodili, Colossal je uzeo DNK iz zuba za koji se smatra da je star oko 13 tisuća godina i lubanje za koju se procjenjuje da je stara više od 70 tisuća godina. Znanstvenici su zatim usporedili tu DNK sa sekvencama DNK staničnih linija sivih vukova. Sivi vuk najbliži je živi rođak strašnog vuka - dijele 99,5 posto svog genetskog koda. Velika je to vijest koja je odjeknula svijetom, prenosi Jutarnji.

Izumiranje je dio prirode. Od pet milijardi vrsta koje su postojale na Zemlji, 99,9 posto je nestalo. Kasno devonsko izumiranje, prije gotovo četiri stotine milijuna godina, uništilo je ribe bez čeljusti. Prolazak trijasa i jure, prije dvjesto milijuna godina, dokrajčilo je fitosaura nalik krokodilu. Prije šezdeset i šest milijuna godina, izumiranje na kraju krede eliminiralo je Tyrannosaurusa rexa i velociraptora, a uzrok je vjerojatno bila brza klimatska promjena nakon udara asteroida. Neandertalci su nestali prije četrdesetak tisuća godina. Jednog dana - bilo zbog klimatskih promjena, još jednog asteroida, nuklearnog rata ili nečega što još ne možemo zamisliti - ljudi će također vjerojatno biti izbrisani, piše The New Yorker.

Razlika u odnosu na ljude je u tome što smo sa sobom povukli ogroman broj vrsta. Prije otprilike tri stotine tisuća godina naučili smo loviti kopljima. To nam je dalo značajan utjecaj u odlučivanju koje će životinje prve nestati - odabrali smo ih ili zato što su nas htjele pojesti ili zato što smo mi htjeli pojesti njih. Smrt nekih životinja, međutim, dovela je do propast velike predatore koji su lovili naš omiljeni plijen. Među žrtvama su bile sabljozube mačke i strašni vukovi (Canis dirus). Usput su izdahnule i razne druge vrste: vunasti mamuti, irski losovi, price dodo, Stellerove morske krave, velike njorke, tilacini (tasmanijski tigrovi)... Pokolj se nastavlja. Prošle godine proglašen je nestalim vitkokljuni kovrdžavac, ptica koja je nekoć bila rasprostranjena većim dijelom Europe i Azije. I ostala su samo dva sjeverna bijela nosoroga — obje ženke

Ljudi su tužni zbog izumiranja gotovo onoliko dugo koliko ih mi iskorjenjujemo. U posljednjim stoljećima pokušali smo riješiti taj problem. Godine 1886. britanske vlasti u Južnoj Africi bile su šokirane brzinom kojom su burski farmeri desetkovali quaggu, poluprugastog rođaka zebre, i pokušali spasiti vrstu od izumiranja Zakonom o boljem očuvanju divljači. Mjera je došla prekasno. Godine 1973. Kongres SAD-a donio je Zakon o ugroženim vrstama, kao odgovor na smanjenje brojnosti mnogih legendarnih američkih životinja, uključujući ćelavog orla i grizlija. Unatoč takvim zakonima i drugim naporima za očuvanje, trenutačna stopa izumiranja je, prema nekim mjerama, tisuću puta veća od one koja bi bila bez ljudi.

Operacija u tišini

Od osamdesetih godina 19. stoljeća bilo je raznih pokušaja da se vidi je li moguće nekako preokrenuti proces.

Barem u teoriji, tehnološko znanje i iskustvo koje nam je pomoglo da istrijebimo toliko divljih životinja moglo bi se upotrijebiti da vratimo nekoliko naših žrtava. Većinu tih istraživanja proveli su akademski znanstvenici ili ekolozi. Ali što ako je osoba koja pokušava preokrenuti izumiranje čovjek s enormnom količinom novca, nepovjerenjem prema institucijama i ljubavi prema pop kulturi? Tip čovjeka koji se želi brzo kretati i popraviti stvari—ali i povećati svoju neto vrijednost.

Koju bi životinju takva osoba odlučila prvo oživjeti? Novinar New Yorkera vidio je odgovor kada su mu pokazali fotografiju dva slatka bijela šteneta strašnog vuka koji sjede na asimetričnom prijestolju napravljenom od željeznih mačeva.

Na prvi pogled izgledalo je kao slika generirana umjetnom inteligencijom, ali rečeno mu je da su to stvarno žive životinje. Navodno je postojao i treći. Cijela operacija bila je izvedena u tišini i svi koji su bili u nju uključeni morali su potpisati ugovor o tajnosti podataka. Inače, ovi vukovi su bili nešto veći od današnjih sivih vukova, no imali su snažniju čeljust i veću glavu. Izumrli su prije nekih dvanaest tisuća godina, a vjerojatno je da za ti nije kriva naša vrsta, nego nestanak velikih životinja koje su im bile ključne u prehrani. Uglavnom su, naime, jeli konje i bizone, a povremeno ljenjivce i mladunčad mamuta.

Ben Lamm je četrdesettrogodišnji poduzetnik koji stoji iza ovog projekta. Već sudjeluje u projektu koji je započeo 2012. godine, kada se počelo raditi na vraćanju u život vunastog mamuta. S kolegom je 2020. godine osnovao tvrtku Colossal Biosciences koja ima jedan cilj: vratiti izumrle životinje. Osim mamuta, na popisu su im dodo i tilacin. Lamm smatra da su ta oživljavanja samo izazovi visoke tehnologije. Iz kostiju se uzimaju uzorci fragmenata DNK i potom se treba, kako kaže, stvoriti ‘pravi medij za uzgoj stanica‘.

No, ispostavilo se da ‘igranje s DNK‘ nije tako lagan posao kako su mislili. Nekada su uzorci koje imaju jako oštećeni, a nekad ih uzimanje uzorka iznimno ošteti. Na vraćanju ovih vukova u život počeli su u ljeto 2023. godine. Bili su uvjereni da će proces biti brži nego onaj vezan za druge životinje i to zbog toga što je genetika pasa među najbolje poznatima današnjoj znanosti. Doduše, psi i vukovi su se prilično genetski udaljeni, ali ipak njih najbolje poznajemo.

Prvi problem su se stručnjaci suočili bio je prilično velik: gdje nabaviti DNK strašnog vuka dovoljno dobar za korištenje u sekvenciranju gena izumrle životinje. Uspjeli su pronaći dva - jedan je bio komadić zuba strašnog vuka iz špilje Sheriden, fosilne jame iz kasnog ledenog doba u Ohiju; smatralo se da je zub star oko trinaest tisuća godina. Drugi kandidat bila je gotovo kompletna lubanja iz Idaha, pronađena u akumulaciji American Falls. Procijenjeno je da je lubanja stara više od sedamdeset tisuća godina, ali je sadržavala netaknutu kamenu kost - unutarnju ušnu kost čije su stanice gusto zbijene, raspored koji sprječava ulazak gljivica i mikroorganizama koji uništavaju DNK.