Hercegovci odlaze u Njemačku jer ne mogu vraćati kredite koje su podigli za djecu

putnik
Podigli smo kredit kako bismo im pomogli ‘stati na noge'. Sad je voda došla do grla. Ja sa svojom plaćom više ne mogu vraćati taj kredit, suprug radi za dnevnice težačke poslove, ali i njih je manje nego što ih je nekad bilo. Stoga smo se dogovorili da ja odem u Njemačku i pokušam nešto zaraditi kako bismo vratili kredit.

Vjerojatno će i kći i sin uskoro put Njemačke. Eto, što sam doživjela, da s gotovo 50 godina, u vremenu kad bih mogla malo uživati u miru, ponovno moram raditi, još više i još napornije".

Tim riječima jedna žena iz zapadne Hercegovine objašnjava što ju je snašlo i zbog čega se odlučila na odlazak u "obećanu zemlju". Nažalost, nije ni prva ni posljednja. Ljudi traže sigurnost za život i ekonomsku stabilnost, a u Bosni i Hercegovini je nemaju ni u jednom pogledu, piše Vecernji.hr.

Politička kriza stalno je na vrhuncu, ona koči i ekonomski razvoj države. Stoga, umjesto da čekaju bolja vremena, mnogi odlaze "trbuhom za kruhom". Samo u 2016. zemlju je napustilo 16 tisuća ljudi. Kad je Županija Zapadnohercegovačka u pitanju, na popisu Unije za održivi povratak i integracije BiH stoji da je iz Ljubuškoga prošle godine otišlo 150 obitelji. Grude je napustilo 38 obitelji.

"Pratimo odlaske, a na konferenciji ‘Iseljavanje građana iz BiH' predstavili smo općine i gradove gdje je situacija najteža", naglasili su iz Unije koja je organizirala i konferenciju pod nazivom "Gradovi koji nestaju odlaskom bh. građana".

Prvi nam je cilj bio upisati najugroženije obitelji i onda smo, obilazeći gradove diljem države, shvatili da ljudi nema. U Zvorniku smo zatekli deset obitelji, a nekad je bilo 60 kuća. Ljudi su tada davali 7000 KM kako bi ilegalno otišli iz BiH prema raznim odredištima. Oni ne odlaze samo iz ruralnih područja", istaknula je predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.

Naša sugovornica potvrdila je da se, osim za Njemačku, najčešće mladi odlučuju za Francusku. Među onima koji zadovoljno trljaju ruke su i prijevoznici. Uz to što ljudi odlaze raditi, dosta je onih koji s vremena na vrijeme idu u posjet obitelji, prijateljima i poznanicima...

"Karte više nisu skupe, niti je Njemačka preko svijeta. Ide se autocestom čim se iziđe iz Hercegovine, tako da put u veće zemlje više nije problem. Ali, kamo sreće da ljude vozimo samo na odmor ili kratko putovanje. Nažalost, vozimo ih posljednjih godina najviše kao gastarbajtere", priznao je jedan prijevoznik.

Hercegovci, uvijek puni nade, svjesni su da su tijekom stoljeća njihovi preci štošta preživjeli, različita vremena, a svaka su bila teška. Tako je i danas. Ovi koji su odlučili ostati, ne gube nadu da će biti bolje. Brojni su se okrenuli zemljoradnji i nekim drugim privatnim poslovima. Priželjkuju uspjeh, a ako ga ostvare, vjeruju da će i druge motivirati ovdje raditi i zarađivati.