FOTO/VIDEO  ZNATE LI? Tomislavgrad čuva djelo neprocjenjive vrijednosti, a Blidinje rakiju od borovine

ZNATE LI? Tomislavgrad čuva djelo neprocjenjive vrijednosti, a Blidinje rakiju od borovine
Hercegovina.info

U okviru putovanja koje je podržano od strane Ureda EU u BiH, inicijativa 'Odmori u BiH' organizirala je posjetu Tomislavgradu i Blidinju. Iako su ovo dva mala mjesta, ipak nude dosta toga što posjetitelje može ugodno iznenaditi.

Tomislavgrad se nalazi na području koje se danas naziva Hercegbosanska županija. Grad je okružen Duvanjskim poljem, te se sinonimno koristi i kao naziv za čitav Duvanjski kraj (Općina Tomislavgrad), koji osim samog Duvna obuhvaća i okolne krajeve Roškog polja, Vinice, Buškog blata i Šuice.

Na Duvanjskom polju je po predaji okrunjen hrvatski kralj Tomislav. Naziv mjesta dolazi od imena prvotnog središta ilirskog naroda Dalmata ili Delmata, Delminija (Delminium), koji su Hrvati po doseljenju u ovaj kraj u ranom srednjem vijeku preuzeli kao D'lmno i preko oblika Dumno očuvali do danas.

Kako je Tomislavgrad u drugoj polovini 20. stoljeća nosio nametnuto ime 'Duvno', navedeni naziv se i danas ponekad, zbog neznanja, poistovjećuje s gradom Tomislavgradom.

Prva postaja posjete Tomislavgradu bio je Trg gange i hajdučke družine koji je obnovljen u okviru Interreg projekta u kojem su sudjelovali BiH, Crna Gora i Hrvatska. Odmah uz trg se nalazi kulturno - informativni centar gdje možete dobiti gotovo sve informacije o ovom kraju. Što je sve značajno za ovaj kraj, što posjetiti, što je nekad bilo, a danas nema, što je novo u Duvanjskom kraju i sl.

Nedaleko od ovog trga nalazi se i Franjevački samostan, te muzej 'fra Jozo Križić' u kojem je izložena najveća kolekcija afričkih plemenskih umjetnina na Balkanu. Izložba Afričke zbirke većinom se sastoji od predmeta tradicionalne domorodačke kulture naroda Luba iz Demokratske Republike Kongo. Svojom raznolikošću i posebnošću predmeta ova zbirka izaziva divljenje i pažnju svih posmatrača.

Osim što posjetitelji mogu vidjeti ovu zbirku, tu su još izloženi predmeti numizmatičke zbirke s prostora Balkana i Europe, predmeti koji se vežu za ovaj kraj i koji svjedoče kako se tu nekada živjelo, kakvi su se strojevi koristili za obradu zemlje, za tkanje i pletenje garderoba i uniformi za vojske, različiti pokali za raznovrsne namjene, posude za domaćinstvo i sl.

Sadržaj se učitava...

Franjevački samostan raspolaže i sa jako velikom zbirkom knjiga, te mnogi iz Tomislavgrada koriste knjižnicu koja im je uvijek na raspolaganju. Kroz prostore galerije i samostana proveo nas je fra Sreten Čurčić koji nam je nadahnuto govorio o povijesti građevina, te postavkama u galeriji. Jako je sretan i ponosan što u tom samostanu jedan od zidova krasi slika Vlahe Bukovca za koju mnogi povjesničari, likovni umjetnici i kritičari kaže da je neprocjenjive vrijednosti.

Naime, na jednom od zidova samostana nalazi se slika spomenutog umjetnika za koju mnogi kažu da je neprocjenjive vrijednosti, a riječ je o slici naziva 'Isus prijatelj malenih'.

A donosili mu i dojenčad da ih se dotakne. Vidjevši to, učenici im branili. A Isus ih dozva i reče: 'Pustite dječicu da dolaze k meni i ne priječite im jer takvih je kraljevstvo Božje.' (Lk 18, 15-16). Upravo opis ovog događaja iz Evanđelja bio je inspiracija velikom hrvatskom slikaru Vlahi Bukovcu za njegovo najveće platno: 'Isus - prijatelj malenih'.

Slika koju mnogi već dobro poznaju, jer njezine replike često vise na zidovima obiteljskih domova, crkava, samostana, župnih ureda i pastoralnih centara, izložena je upravo u Franjevačkom samostanu u Tomislavgradu, a imala je putovanje u Zagreb, zatim Englesku, Split i drugdje. Slika je u Zagreb došla iz franjevačkog samostana u Tomislavgradu koji ju je čuva od sredine 80-tih godina. Nakon što je tih godina iz Engleske dopremljena u Zagreb, uz otkupninu je prebačena u duvanjski (tomislavgradski) franjevački samostan.

Domovinski rat provela je u Splitu, u franjevačkom samostanu na Poljudu odakle je 1996. ponovno vraćena u Tomislavgrad, u spomen-baziliku, gdje je izložena sve ove godine. Dimenzije slike su 4,5x3 metra.

U sklopu samostana možete čuti zanimljivu priču o kosturima koji su pronađeni u kamenolomu Cebara pored Tomislavgrada, a koje je pronašao Vinko Ljubas Jablan. Kosti koje su pronađene pripadale su praslonu koji se razlikuje od 'običnih' slonova ili od mamuta. Nalaze je potvrdio i paleontolog iz Prirodoslovnog muzeja u Beču Oleg Mandić. Osim njega, potvrdu su dali i znanstvenici iz HAZU, prirodoslovnih fakulteta iz Zagreba i Mostara, Federalnog zavoda za geologiju iz Sarajeva i dr.

Tako možete vidjeti više od stotinu zubi, dijelove kostura, te repliku praslona koju nije dozvoljeno fotografirati, ali se fotoaparatom može zabilježiti slika praslona koja se nalazi u jednom od hodnika gdje se nalazi i ostala postavka. U ovom slučaju riječ je o praslonu, koji je prema mišljenima stručnjaka, na ovim prostorima živio prije oko 20 milijuna godina. Radi se o vrsti između slona i mamuta koja ima dva para kljova, po čemu bi se dalo zaključiti da je živio u močvarnom dijelu i kljovama prebirao baru da dođe do hrane.

Gospodarstvo u Tomislavgradu, kao i u svim općinama u BiH, je prošlo kroz veoma teško razdoblje, što zbog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo, što zbog rata, što zbog globalne ekonomske krize. Još u 70-im godinama prošlog stoljeća mnogi radno sposobni muškarci odlaze u inozemstvo (prije svega Njemačku i Austriju), da bi tamo zaradili novac kao građevinski radnici, kojega će poslije ulagati u Tomislavgrad.

Početkom 90-ih dolazi do velike stagnacije i pada gospodarstva, te novog vala iseljavanja. U vihoru rata mnoge tvornice i poduzeća propadaju, a zbog izuzetno teških uvjeta osniva se veoma malo novih. Početkom 21. stoljeća žitelji Tomislavgrada ulažu povećano svoju snagu i novac u obrazovanje. Upravo u tom razdoblju mnogi mladi iz Tomislavgrada odlaze na studij najvećim djelom na sveučilista u Mostaru, Splitu i Zagrebu.

Domaće stanovništo je lagano shvatilo sustav tržišnog gospodarstva i važnost individualnog ulaganja. Obnovljena je tvornica kabela i vodiča, koja je ujedno i jedan od najvećih izvoznika u BiH. Zabilježena su mnoga ulaganja u stočarstvo, koje slovi kao jedno od najvećih resursa u općini. U zadnje vrijeme bilježi se veliki porast investicija u infrastrukturu (rasvjeta, prometnice, vodovod...).

Osim toga, u gradu se nalazi brončani spomenik prvome hrvatskome kralju, kralju Tomislavu, koji je ujedno i spomenik palim hrvatskim braniteljima. Kod bazilike, koja dominira slikom grada te je ujedno s vremenom postala i svojevrsni simbol grada i općine, nalaze se također i nekoliko kipova hrvatskih svetaca.

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Tomislavgrad nalaze se sljedeći spomenici: 'Čaršijska džamija (Džudža Džaferova džamija) sa haremom' (graditeljska cjelina), 'nekropole sa stećcima na lokalitetima Lipa I, II i III u Lipi' (povijesno područje), 'Prapovijesno naselje i srednjovjekovna nekropola sa stećcima Barzonja' (arheološko područje), 'Graditeljska cjelina franjevačkog samostana i crkve sv. Nikole Tavelića'.

Na putu od Tomislavgrada prema Blidinju možete posjetiti i ranč obitelji Mandić, a nedaleko od istog se nalazi i franevačka kuća te crkva sv. Ilije Proroka uz koju su se smjestila i franjevačka galerija. Sve ovo se nalazi u prirodnom rezervatu - planinskom biseru pod nazivom Masna Luka. Nedaleko od crkve u Masnoj Luci nalazi se i vrelo Jasle koje rijetko kada presuši, a voda u izvoru je nastala otapanjem snjegova sa Čvrsnice. Također, područje Masne Luke je zaštićeni rezervat koji obiluje raritetnom i endemskom florom i faunom.

No, vratimo se ranču obitelji Mandić. Posebna priča obitelji Mandić počela je prije 40-tak godina. Ljuba Mandić je bila seoska žena koja se trudila iskoristiti sve ono što priroda daje, pa je tako uz nezaobilaznu poljoprivredu i stočarstvo iskorištavala i ljekovito bilje i izrađivala je melem koji se koristi za opekline. Glas o melemu se proširio nadaleko, te i oni iz udaljenijih krajeva naručuju isti. Potomci babe Ljube su sačuvali recepturu melema, te osim njega danas obitelj Mandić ima cijelu liniju proizvoda vezanih za Blidinje, ljekovito bilje i ključne borove.

Od 2005. godine se radi i sirup od borovih iglica 'Boroviti', rakija Borovača, te mnoge kreme. Osim ljekovitog bilja, sirupa, krema i dr., na ranču obitelji Mandić se nalaze i konji, te je moguće i jahanje, a sve u suradnji s konjičkim klubom 'Blidinje'. Osim toga, moguće je realizirati i iznajmljivanje quadova kako biste obišli prekrasne krajolike parka prirode Blidinje. Moguće je pohađanje i tečaja streličarstva, te iznajmljivanje kuće kako biste se odmorili u gotovo netaknutoj prirodi.

Na području Parka prirode Blidinje, na dvije velike nekropole i još nekoliko različitih lokacija, nalaze se kameni spavači srednjovjekovlja – kršćanski nadgrobni spomenici iz razdoblja od 12. – 14. stoljeća; stećci koji svojom ljepotom i poviješću prkose zubu vremena.

Nekropola Dugo polje, koju smo posjetili, nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Prostiru se na području općine Jablanica, na putu prema Kedžari. Nekropola se sastoji od 150 stećaka, od kojih su veći broj ploče i sanduci, a jedan dio stećaka je i ukrašen. Stećci su u dobrom stanju, i jedna su od najvažnijih kulturnih znamenitosti u Parku prirode Blidinje. Nekropola se nalazi na dvije minute udaljenosti autom od 'Hajdučkih vrleti'.

Nakon posjete ranču i nekropoli stećaka, uslijedilo je druženje u 'Hajdučkim vrletima'. Naime, u ovom objektu možete pojesti nešto iz bogate ponude jela, a objekat raspolaže i smještajnim kapacitetima, te nakon večere možete prileći i opustiti se u planinskom osvježenju. Objekat se nalazi između Čvrsnice i Vran planine. Ovaj objekat njeguje tradicionalnu hercegovaču kuhinju, domaćinsku atmosferu, a 'Hajdučke vrleti' bilježe i zanimljive tradicije poput 'Hajdučke republike Mijata Tomića', manifestacije 'Dobro slaži i ostani živ' (natjecanje u laganju).

Kada je u pitanju tradicionalna kuhinja, izdvojit ćemo posebno spravljenu puru od pravog kukuruznog brašna, hercegovačke uštipke, domaće eko sireve, razljevaču (izljevak) i dr. Osim ovoga, tu su i sve vrste mesa koje se spravljaju ispod peke (sača). Uglavnom, za stolom možete na ovoj lokaciji upoznati Hercegovinu na tanjuru. U smještajnom kapacitetu postoje dvokrevetne i višekrevetne sobe u kojima imate pristup internetu i kabelsku televiziju.

Sa ovog mjesta, možete se vratiti natrag prema Tomislavgradu ili ići prema Jablanici, te dalje magistralnom cestom M-17 prema Konjicu i Sarajevu na sjeveru ili prema Mostaru na jugu.