Učitelji imaju veće plaće od asistenata na fakultetima

promocija, Sveučilište Mostar, diplome, studenti, fakultet, Mostar, fakultet, plaće, bolonja, bolonjski sustav, državna služba, diplome
Ovakva situacija zasigurno nije u drugim europskim državama gdje se više drži do visokog obrazovanja i akademskih titula. Za očekivati je da će novi Zakon o visokom obrazovanju, koji bi trebala donijeti buduća županijska vlast, regulirati ovu oblast.

Plaće mizerne

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad je u pitanju visina osnovice plaće na Univerzitetu „Džemal Bijedić rekor Ahmed Džubur je kazao kako asistentu osnovica plaće iznosi 770 maraka, osnovica višeg asistenta iznosi 910 maraka, docent ima osnovicu plaće u visini 1050 maraka, izvanredni profesor 1148 maraka, a redoviti profesor na Univerzitetu ima osnovicu od 1218 maraka. Istaknuo je kako su plaće profesora na ovom sveučilištu uistinu mizerne što, navodi, nije zabilježeno nigdje u svijetu. „Izgleda da se kod nas više cijene niskokvalificirani radnici i oni koji nemaju školu nego sveučilišni profesori, što je potpuno besmisleno, kazao je Džubur, dodajući kako smatra da plaće profesora na Univerzitetu „Džemal Bijedić" više nisu ni na razini profesora u srednjim školama, te da misli kako nastavnici u osnovnim školama imaju plaće veće od sveučilišnih profesora.

„Na ovu osnovicu idu dodaci kao što je topli obrok koji iznosi 8 maraka po radnom danu, zatim naknada za minuli rad. Kad je u pitanju regres za godišnji odmor, rijetko koji od fakulteta na našem svuečilištu ima mogućnost isplatiti isti, kazao je Džubur.
Rektor Univerziteta je naveo kako je mjesečno za isplatu plaća potrebno minimalno 400 tisuća maraka, dok se od sredstava županije osigura tek 250 tisuća. Više od 160 tisuća maraka mjesečno samo za plaće Univerzitet mora osigurati na druge načine, rekao je Džubur.

Za informaciju o visini plaća na Sveučilištu u Mostaru tijekom jučerašnjeg dana, nažalost, ostali smo uskraćeni , ali pretpostavljamo kako se osnovice plaća asistenata i profesora na fakultetima mostarskog Sveučilišta kreću razini njihovih kolega s Univerziteta. U realizaciji nastavnog procesa na ovom sveučilištu sudjeluje 1078 nastavnika i suradnika.

Nemogućnost zapošljavanja

Poznato je kako i Sveučilište zbog neredovitog financiranja od županija osnivača grca u problemima, što se izravno odražava i na rad fakulteta. Zbog tranše koju primaju mjesečno, a koja ne zadovoljava ni 50 posto potreba, pojedini fakulteti nisu u mogućnosti zapošljavati nove znanstvene novake.

Kad su, pak, u pitanju plaće u osnovnim i srednjim školama u HNŽ-u, iste su u zadnje četiri godine povećane i do 50 posto. Glasnogovornik Vlade HNŽ-a Pero Pavlović je kazao kako osnovica plaće nastavnika u osnovnoj školi u ovoj županiji iznosi 882 marke, dok osnovica plaće profesora u srednjoj školi iznosi 1058 maraka.

„Na osnovicu plaće dodaje se topli obrok koji u našoj županiji iznosi 8 maraka dnevno, dodatak za prijevoz, zatim dodatak na minuli rad, mentorstvo te ostali dodaci koje imaju prosvjedni djelatnici, kazao je Pavlović. Tako da nastavnik u osnovnoj školi ima mjesečnu plaću od minimalno 1150 maraka, a profesor u srednjoj školi mjesečno zarađuje minimalno 1300 maraka što su u današnje vrijeme recesije vrlo solidne plaće. Podsjetimo kako je 2007. godine nastavnik u osnovnoj školi imao prosječnu plaću od 639 maraka, dok je profesorima u srednjim školama osnovica plaće bila 738 maraka.

Daju im tri milijuna maraka godišnje

Rektor mostarskog Univerziteta je kazao kako je ogorčen činjenicom da Hercegovačko-neretvanska županija izdvaja tek 3 milijuna maraka godišnje za šest i pol tisuća studenata ove visokoškolske ustanove. „Usporedbe radi, Sveučilište u Zenici od Zeničko-dobojske županije za 4800 tisuća studenata, koliko ih je prijavio u 2008/09 akademskoj godini, dobilo je 13 milijuna maraka. Tuzlanska županija oko 38 milijuna maraka daje Sveučilištu u Tuzli i, prema relevantnim istraživanjima, nijedno sveučilište u BiH od županija nema nižu potporu od 60 posto od ukupno potrebnih sredstava. S druge strane, naše sveučilište ima tek 25 posto od ukupno potrebnih sredstava od Vlade, što je ispod svake razine i ne znam kako je Univerzitet uspio preživjeti dosad, kazao je Džubur za Dnevni list.