Stolačke nekropole stećaka Radimlja i Boljuni pod zaštitom UNESCO-a

na tom projektu upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Za upis na Listu svjetske baštine bilo je predloženo 30 nekropola, od toga 22 iz BiH - prenosi N1 televizija. U Hercegovini je očuvan velik broj nekropola stećaka, među kojima su dvije iz Stoca, Radimlja i Boljuni jedne od najpoznatijih.

Nekropola Radimlja spada u najvrednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja Bosne i Hercegovine. Iako jedna od najzaštićenijih, bila je na popisu ugroženih spomenika, kroz nju je provedena regionalna cesta, a potom je uslijedila gradnja gospodarskih objekata, pa i jednog novog spomenika u neposrednoj blizini.

Nekropola se sastoji od ukupno 135 stećka, stavljena je pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 1967. godine, a 2002. proglašena je nacionalnim spomenikom, a ovi kameni spavači spremni su postati i dio svjetske baštine.

Dvanaest kilometara dalje nalazi se nekropola Boljuni. Ovdje je sačuvano duplo više stećaka, ukupno 273 stećka što je svrstava u jednu od većih nekropola na prostoru bivše Jugoslavije.

Već tri godine Javna ustanova Radimlja i općina Stolac sustavno rade na održavanju nekropole stećaka na Radimlji, kao i u suradnji s u.g. Neves koja skrbi o Boljunima. Ova odluka bit će nam ogroman poticaj za jos veću brigu o stećcima, ali i o svim kulturno-povijesnim spomenicima u Stocu. Nadam se kako će ovakavo uvrštenje na UNESCO-vu listu biti i povod brojnim turistima da jos više posjećuju Radimlju, Boljune, Stolac, ali i čitavu Bosnu i Hercegovinu. Već se proširuje pristupna cesta prema Boljunima, a obje nekropole su u potpunosti ograđene te i samim time donekle sačuvane kako se se zaštitile od neželjenih posjetitelja. Posebno nam je drago da je prepoznata upravo velika univerzalna vrijednost stećaka, njihove mogućnosti, kao i stupanj očuvanosti - rekao je za Brotnjo.info Ante Vujnović, ravnatelj Javne ustanove Radimlja Stolac.

Pored svjetski poznatih nekropola Radimlja i Boljuni, manje je poznato kako Stolac ima najveći broj zaštićenih kulturno-povijesnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Tako se upisivanjem stećaka na UNESCO-vu listu očekuje i veći broj posjeta turista u stolački kraj koji iznimno bogat arheološkim i kulturno-povijesnim naslijeđem.

Prije šest godina Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.

Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom za sudjelovanje u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.

Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je "Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici".