Smilje osvaja krš, a Hercegovci gledaju prema C. Gori i Albaniji

Ako projekt smilja bude i polovično uspješan, dogodit će se pravi obrat i krš će postati blagodat Hercegovine, piše Večernji list BiH.

Velike površine

Marko Matić, mladi agronom iz Gnjilišta kraj Čapljine, koji je jedan od pionira u poslu sa smiljem, kaže: - "Smiljomanija" se nastavlja. Mi smo u tome posljednjih pet godina, a u međuvremenu se dogodilo puno toga, počevši od sjemena i sadnica, do podizanja novih plantaža. Krenulo se prije godinu i pol dana, a sada se stiglo do ogromnih površina koje su obrađene ili se kane raditi.

Spominju se stotine hektara od Posušja pa sve do granice s Crnom Gorom. Sada svi trebamo pričekati i vidjeti što će biti s podizanjem plantaža, ali i tržištem. Nadamo se da ćemo uspjeti. Krenuli smo 2011. s planom sadnje nekoliko tisuća sadnica za nas, međutim, kako je projekt odmicao dalje, poprimio je nevjerojatne razmjere.

Sade se ogromne količine sadnica, velike plantaže. Isto tako, suradnja se širi svakim danom s naših prostora na Hrvatsku i Crnu Goru, pa i Albaniju..., na sve prostore gdje smilje uspijeva. Budući da nam je krš dao nešto dobro, a to je smilje, sada svi zajedno moramo ustrajati i dovesti posao do kraja kako treba.

Opravdanost uloženog

Posljednjih nekoliko mjeseci pojavilo se malo straha, vidjet ćemo je li to opravdano ili ne jer su stvarno zasađene velike količine. Nekoliko novih destilerija se otvara, svi veliki ulagači nastoje zaokružiti proces, od plantaža do destilerija, i vidjet ćemo što će oni uraditi po pitanju otkupa zelene mase sa strane, tj. ostalih proizvođača. To je bit, tako da svi zajedno moramo, što se kaže, stati na loptu i vidjeti što će nam budućnost donijeti.

Isplativost, nakon ovolike sadnje, prošlogodišnjih 4 do 5 KM za smilje u svježem stanju može se zaboraviti. Pitali smo koja je granica isplativosti?

- Mali proizvođači na jednom, dva ili čak pet duluma će se morati zapitati gdje i kako riješiti zelenu masu. Što se tiče velikih površina i količina, nekakva cijena od jednog eura ili dvije marke bila bi zadovoljavajuća, ali nekakve naznake su da cijena vani, u stvari potražnja za uljem, za sada ne pada, tako da se svi nadamo kako neće doći do drastičnog pada, ali ostaje nam čekati i vidjeti što će se dogoditi.

Trend koji vlada širim područjem mediteranske Hercegovine upućuje na to da nije daleko dan kada će površine pod plantažama smilja premašiti one pod vinovom lozom, oko 3600 hektara. Uz kultiviranje krša, razvila se i proizvodnja sadnica smilja, što je za dio doline Neretve postalo spas od loših sezona, kazao je.

Prema Matićevim procjenama, na čapljinskom se području u ovom trenutku uzgaja oko 2 mil. presadnica prosječne cijene 20 feninga, što znači da je u optjecaju posao od čak 400.000 KM. Ono što se događa zahtijeva i značajniji angažman društva, od općina, preko županija, pa do razine države, jer veliki je novac u igri. Ako, pak, posao propadne, prijevoznici mogu "ubaciti" dodatne linije prema Njemačkoj.