Poplave prouzročile velike probleme za općinu Ravno

Naime, vode istočne Hercegovine koje kreću s planina krajnjeg sjeveroistoka - Maglića, Zelengore, Volujka, Crvnja i drugih planina prolaze Gatačkim, pa i Nevesinjskim poljem kroz Bileću odakle stižu u sliv Trebišnjice.

Za velikih padalina i topljenja snijega, unatoč izgrađenim branama i hidroelektranama, voda se ne može zaustaviti. Tako je bilo i početkom ovog mjeseca, a o posljedicama plavnih voda u Popovu polju govori načelnik općine Ravno Andrija Šimunović:

'' Voda je bila zatvorila sve veze Popova polja sa svijetom. Najkritičnije je bilo u naselju Velja međa, gdje smo morali evakuirati obitelji, a poplava je načinila ogromne štete na stambenim objektima, infrastrukturi, poljoprivredi. Bili smo odsječeni od svijeta, jer su sve ceste bile poplavljene i sve se pretvorilo u jedno veliko jezero. No put do Stoca, Ljubinja i Mostara je konačno probijen, ali ogromna količina vode akumulira i dalje u Popovu polju. Zabrinjavajuće je to što se ista stvar ponavlja svake godine. Projekt poljoprivrede Popova polja i projekt Crpne hidroelektrane Čapljina, koji je rađen u Zavodu u Sarajevu, pokazuje studiju napravljenu na temu načina plavljenja za 100 godina. Studija pokazala da se voda može u narednih 100 godina podići na maksimalno 210 cm, a kao što znamo ove godine razina je uvelike premašila tu brojku. Velik udio imaju ljudski faktori, pa stoga apeliramo da se u što skorijem razdoblju uspostavi kvalitetan monitoring. ''

Inače, voda iz Popova polja nekad je Trebišnjicom i ponorima stizala do Neretve i Hutova Blata, a sada ih u Svitavsko jezero prosljeđuje Crpna hidroelektrana Čapljina, koja je zbog visokih vodostaja Svitavskog jezera, Hutova blata i Neretve imala prekid rada od tjedan dana. Za to vrijeme vode iz Popova polja u sliv Neretve prodirale su kroz podzemlje, pa je, između ostalog, na udaru podzemnih voda posebice bilo naselje Svitava.

Dušan Musa  | ČAportal