PADAJU POSLIJE KIŠE ZBOG GLJIVE Što jede mostarske platane?

Nakon nevremena koje je u subotu pogodilo cijelu Hercegovinu, te posebno pravilo štetu i u Mostaru, ponovno je došla do izražaj promblematika mostarskih platana. Prelomio se platan na Šetalištu, a nakon što su ga komunalci ispilali na manje komade, razvidno je da je u potpunosti šupalj.

Dendrolog Bojan Spasojević u više je navrata upozoravao na ovu problematiku.

“Nije to jednom obrađivana tema, sve se to vuče od 2008. Ono što njih jede su lignikolne gljive i stablo koje je palo je u sebi imalo infekciju lignikolnom gljivom”, kaže za hercegovina.info Bojan Spasojević, koji je na ovu temu mnogo pisao i govorio u medijima. Ističe da je istom zahvaćeno oko 35 posto platana, te će, nažalost, pet stabala morati biti u potpunosti uklonjeno, za što već postoji rješenje inspektora, jer se njihova obnova ne može obaviti ni na jedan način.

“Onda bi trebalo biti urađeno strojno vađenje panjeva, te obavljena sadnja novih stabala, jer u toj aleji nedostaje solidan broj stabala”, istaknuo je Spasojević kazavši da se isti naleze kod poliklinike Jurišić, od Rondoa prema katedrali.

Mostarski platani 1986. godine proglašeni su dendrološkim spomenikom prirode. Njihovo zdravstveno stanje je ozbiljno narušeno, a što je posljedica gljiva koje uzrokuju bolest I trulež drvne mase napadnutih stabala. Poseban značaj u narušavanju zdravstvenog stanja imaju sljedeće vrste: Ceratocystis platani, Splanchnonema platani i Inonotus hispidu.

U cilju poboljšanja zdravstvenog stanja platana u narednom potrebno je pokrenuti postupak utvrđivanja statusa karantinske gljive Ceratocystis platani u Bosni i Hercegovini i s tim u vezi provesti neophodne fitoosanitarne mjere s ciljem kontrole i sprječavanja daljeg širenja bolesti koju ona uzrokuje i izraditi  sanacijski program kojim bi se planirale mjere unaprjeđenja zdravstvenog stanja platana u Mostaru koje je narušeno usljed djelova-nja većeg broja štetnih faktora, navodi se u zaključku rada “Bolesti platina na području Grada Mostara”, kojem su autori Tarik Trešić s Univerziteta u Sarajevu i upravo Spasojević.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.