Općine Livno i Tomislavgrad trpe milijunsku štetu: HEP za potopljeno zemljište platio samo 1,8 milijuna KM
![buško jezero, Livno, Tomislavgrad, Metković, buško jezero, buško jezero, koncesija, plaćanje, hep, Tomislavgrad, Livno, buško jezero, Buško Blato, Hrvatska zemlja, buško jezero, razina vode, vodostaj, porast vodostaja](/img/repository/2010/01/image_1024x1024/susjedska-posla-blues-mutne-vode.jpg)
Iznos, kojeg bi Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja koristi vodu iz ovog jezera za proizvodnju električne energije, trebala plaćati ovim općinama, tvrdi Vrdoljak, trebao bi iznositi oko 30 milijuna maraka.
- Buško jezero je površinom veće od svih ostalih devet jezera u FBiH zajedno za koje se isplaćuje naknada za potopljeno zemljište. Prema količini vode, odnosno zapremini skoro pa dvostruko je veće od ostalih jezera zajedno. Međutim, općine oko svih ostalih jezera u FBiH zajedno godišnje dobiju oko 30 milijuna KM, što je oko 20 puta više od iznosa kojeg dobiju lokalne zajednice na obalama Buškog jezera. Općine Livno i Tomislavgrad su, recimo, prošle godine zajedno od HEP-a naplatili 1,8 milijuna maraka - kazao je za Anadolliju Vrdoljak.
Vršna elektrana
Prema važećem zakonu o korištenju voda u FBiH, obračun naknade za potopljeno zemljište obračunava se na osnovu proizvedene električne energije.
- Problem sa Buškim jezerom, odnosno hidroelektranom Orlovac, koja se napaja vodom iz ovog jezera, je što je ona projektirana kao takozvana vršna elektrana. To znači da ona ne radi u svom punom kapacitetu. Ona struju proizvodi samo ako postoji opasnost da "padne" energetski sustav, odnosno u vrijeme najvećeg korištenja električne energije, kao i u slučajevima kada neka druga elektrana prestane sa radom. Zbog toga je taj obračun tako nizak - pojasnio je Vrdoljak.
Pokušavajući da promijeni trenutni nepovoljan položaj općina Livno i Tomislavgrad u vezi sa naplatom spomenutih naknada, Vrdoljak je, kako sam kaže, pet puta postavljao delegatsko pitanje o ovom problemu. Nikada nije dobio zadovoljavajući odgovor, a federalne i državne vlasti se nikada nisu ozbiljnije bavili ovim pitanjem.
Besplatna voda
Međutim, možda bi se to uskoro moglo i promijeniti. Zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mato Franjičević je i sam, dok je bio član državnog Parlamenta, postavljao pitanje naknada za općine, kao i za korištenje vode iz Buškog jezera.
- Pokušat ću sada, kao zamjenik ministra, pokrenuti inicijativu da se problem Buškog jezera postavi kao tema nekog od budućih sastanaka u razgovorima sa predstavnicima Vlade Hrvatske - kazao nedavno Franjičević za Faktor.
Kako je kazao Vrdoljak, Orlovac nije jedina hidrocentrala koja koristi vodu iz Buškog jezera. Nakon što ta voda prođe kroz turbine u Orlovcu, usmjerava se prema sustavu centrala na Cetini, gdje napaja još četiri hidroelektrane, koje ne plaćaju nikakvu naknadu za korištenje te vode.