Neću u Australiju, ima kruha i u hercegovačkom kršu

soldo smilje
On i još 11 uzgajivača smilja prošli tjedan dobili su poticaj u okviru projekta FARMA II koji realiziraju USAID i Ambasada Švedske u BiH.

Eterično ulje

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Martinova priča je posebna. On je sa svojih 26 godina odlučio ostati u svojoj zemlji, iako je mogao birati gdje da ide - od Australije do Njemačke. Tri njegova brata otišla su u Njemačku, tri strica su u dalekoj Australiji. A Martin je ostao. Neće on nigdje. Prije dva tjedna se i oženio.

- Od proizvodnje smilja ne možete se obogatiti, ali možete pristojno živjeti. Da nije bilo ovoga, ja bih vjerojatno sada bio u Njemačkoj. Na smilju morate raditi mukotrpno i zasaditi dovoljne količine da biste od toga mogli živjeli - govori Soldo.

Njegova farma „Soldo Mont" jedna je od 12 koje su dobile poticaj. Ugovori su potpisani u Mostaru, a onda se delegacija USAID-a i Ambasade Švedske s novinarima zaputila prema Soldinoj plantaži.

- Ovo je samo dio plantaže - objašnjava nam Soldo pokazujući manju plantažu i dodajući da iza brda ima pet hektara.

Kamenjarom i kršem sela Broćanac nadomak Posušja, gdje nas je ugostio Martin sa svojom obitelji i gdje se okupilo pola sela da proslave potpisivanje ugovora u okviru projekta FARMA II, godinama su tekle rijeke novca.

- Ima jedna priča o tome kako su ovdje dolazili ljudi iz Imotskog i brali smilje. Mi tada nismo ni znali šta je to. Kada smo ih pitali šta beru, odgovarali bi: „Ma ništa, onako nešto za čaja" - prepričava Martinov susjed.

Da se uzgoj smilja itekako isplati, govori i sljedeći podatak: za litar destiliranog eteričnog ulja proizvedenog od tog ljekovitog bilja moguće je dobiti čak 1.500 eura! Sve to je bio dobar poticaj za „smiljomaniju" u Hercegovini.

Razvoj sektora

- Nakon inicijative kultiviranja koja je potpomognuta prvim našim projektom FARMA, situacija se dramatično promijenila. Danas površina na kojoj se uzgaja smilje premašuje 1.000 hektara, s tendencijom da se još više proširi, a proizvođači se suočavaju s problemom limitiranih kapaciteta za preradu. Zbog toga smo kroz projekt USAID/Švedska FARMA II odlučili podržati razvoj ovog sektora. Osigurali smo 700.000 KM iz grant fondova za 12 proizvođača - kazao je Piter Dafi, (Peter Duffy), direktor USAID-a u BiH.

Jaka konkurencija

Ove investicije poboljšat će život za više od 300 osoba, uključujući njih 50 s punim radnim vremenom i 79 sezonskih radnika. Ovi primatelji sredstava odabrani su u jakoj konkurenciji među 40 aplikacija. Projekt USAID/Švedska FARMA II je treća generacija projekata USAID-a i vlade Švedske usmjerenih na poljoprivredni sektor u BiH.

Dnevni avaz