FOTO  U Mostaru održana javna tribina 'HVO jučer, danas, sutra'

Tribina je održana u hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače, a organizirao ju je Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) u suradnji s Hrvatskim dokumentacijskim centrom Domovinskog rata u BiH.

Idejno su zamišljena tri izlagača. Vladimir Šoljić, nekadašnji ministar obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Mladen Begić, ministar branitelja u Županiji Zapadnohercegovačkoj, i ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH i aktualni zastupnik u Hrvatskom saboru, Željko Raguž.

Povijesni pregled

U referatu Vladimira Šoljića prikazan je povijesni prikaz raspada Jugoslavije i početka rata u Jugoslaviji. U referatu je istaknuta činjenica o dvostrukoj agresiji vođenoj nad bh Hrvatima.

Onom velikosrpskom i onom muslimanskom, odnosno, bošnjačkom. Šoljić je spomenuo kako Hrvati nisu htjeli rat i podsjetio je na to kako je hrvatski narod u BiH bio primoran da poduzme sve korake u samoobrani jer je tadašnji politički šef države i lider muslimana u BiH kazao kako "ovo nije naš rat".

Napad na selo Ravno i negiranje istog od strane Alije Izetbegović bio je pokazatelj Hrvatima u BiH da ih tadašnje političko vodstvo u BiH ne može i ne planira braniti.

Primjer iz prakse

Drugi izlagač, Mladen Begić, ministar branitelja u ŽZH, plastičnim primjerom je pokazao kako je HVO djelovao.

Kao tadašnji vođa satnije HVO-a bio je sudionikom pada Kupresa 1992. godine, ali i sudionik pobjedničke operacije 'Cincar' 1994.

Govoreći o ratnim operacijama, Begić je kazao kako su nakon tog uslijedile i druge akcije koje on neće spominjati jer je želio ukazati samo ono što je i sam prošao. Podsjetio i kako je ta operacija bila svojevrsni uvod u oslobađanje Jajca i naglasio je da HVO nakon poraza u Kupresu nije doživio ozbiljniji poraz.

Političke posljedice

U zadnjem izlaganju, Željko Raguž je govorio o političkim posljedicama zadnjega rata i svemu onome što se na političkom planu događa u ovoj zemlji, a posljedica je rata u BiH.

Ono što je promaknulo znanstvenicima, kaže Raguž, je činjenica da se trenutni zakon o ratnim zločinima u BiH donio 2003. i da on poznaje termin 'zločina protiv čovječnosti' za koji se može suditi do 45 godina, dok postoji još uvijek i stari zakon iz bivše Jugoslavije koji ne poznaje kazneno djelo 'zločina protiv čovječnosti'. Taj termin je, kaže Raguž, preuzet iz rimskog prava i statuta međunarodnih kaznenih sudova.

Raguž je podsjetio i na činjenicu da je progon stanovništva s teritorija pod kontrolom HVO oko 60 tisuća, dok je progon 'nebošnjaka' s prostora pod kontrolom Armije BiH veći od pola milijuna.

Kazao je i to da je rat imao svoje posljedice i da je ono što koči razvoj ove zemlje činjenica da se Bošnjaci ne žele suočiti sa onime što su oni činili.

U javnome životu BiH treba govoriti konkretno i realno o ratu u BiH, koliko je to moguće, ne može se, smatra Raguž, očekivati da se poštuje tuđa žrtva ako se to ne radi. Najlakše je biti zarobljenik emocija i govoriti da su drugi krivi, rekao je on.

Tradiciju formiranja zajednjčke vojske, od strane VRS-a, HVO-a i ARBiH moramo pretvoriti u tradiciju uvažavanja i ravnopravnosti i u svim drugim segmentima u društvu i na taj način će ova zemlja ići naprijed, zaključio je on. To je, kako je rekao, zadatak HVO-a danas i sutra.

direktno.hr