FOTO Splitski slikarsko-kiparski trojac razgalio Mostarce izvrsnom izložbom u Galeriji Aluminij
Ukupno 45 slika i skulptura izloženo je u obadva galerijska salona, u suorganizaciji Galerije Aluminij, Filozofskoga i Fakulteta PMOZ-a Sveučilišta u Mostaru, a postav ostaje dostupnim za besplatno razgledanje do 12. svibnja.
Hrvatski ak. slikar Hrvoje Marko Peruzović osvrt na zajednički postav ovoga splitskog trojca nazvao je Hodom po rubu Sredozemlja, i utvrdio kako se, s tri zasebne likovne poetike, tri različne osobnosti i tri stvaralačka pristupa koji na prvi pogled nemaju preveć toga zajedničkog, ovi umjetnici zapravo napajaju na sličnim ili čak na istim izvorima.
- Ono što ih povezuje bitno je određeno ozračjem u kojemu žive i stvaraju, a to je, dakako, prostor Mediterana, kao i njegova specifična duhovnost. Svatko će od njih to osnovno polazište doživjeti, a potom i opjevati, na drukčiji, sebi svojstven način. No, Mediteran ovdje nije konačnim ciljem, on je prije svega sredstvom, načinom za dopiranje do jednoga višeg i oku nevidljivoga metafizičkog prostora - kazao je, između ostaloga, Peruzović koji se potom podrobnije osvrnuo na stvaralaštvo svakoga od njih pojedinačno, što je otisnuto na stranicama izložbenoga kataloga, dostupnog na sljedećoj poveznici.
- Promatramo li radove ovo troje umjetnika u okolju suvremene likovnosti i uobičajenih umjetničkih praksi, njihovo kretanje može se na trenutak (u)činiti (pre)konzervativnim i pomalo rizičnim hodom po rubu s kojega je lako skliznuti u sladunjavu dopadljivost ili jeftinu banalnost. Međutim, oni usprkos svim zavodljivim trendovskim instant rješenjima koja se danas diljem globaliziranoga svijeta nude i usprkos svim kaotičnim okolnostima ovoga apsurdnog vremena u kojemu žive i stvaraju, nastoje sačuvati jasnoću svojega unutarnjeg glasa i čistoću svoje autentične likovne vizije, uzdižući ono (naizgled) malo i podcijenjeno u prostore visoke umjetnosti. To čine bez imalo dvojbi i straha, samouvjereno, vješto i sigurno, nastavljajući beskompromisno koračati po tomu opasnom rubu svojega životnog i jedinstvenog Mediterana - dometnuo je Peruzović, dok su, u ugodnomu ozračju, članice Ženske klape Arja iz Mostara, izvedbama Bijele lađe i Zvona moga grada, dodatno razgalile okupljene poklonike likovne umjetnosti.
Inače, Karin je slikaricom s povremenim izletima prema kiparstvu, a na ovoj se izložbi predstavila kombiniranom tehnikom, dok u djelima kipara Frane dominiraju figuralni prikazi ljudi koji izranjaju ili iz mora ili iz barke. Tea se, pak, predstavila svojim ciklusom brodova prikazujući alegorije života, s tim da su ti brodovi, kako sama ističe, uvijek jednom malo širom pričom.
Izložbu je otvorio direktor Galerije Aluminij Darko Juka, i sam oduševljen realizacijom ovoga postava kojim je, nakon jednoga duljeg razdoblja, Aluminijev umjetnički prostor ispunjen i skulpturama, kako onim Franovim s kojima se ponire duboko u osobna promišljanja, tako i onim kojima Karin oplemenjuje odbačene naplavine u kojima je ona vidjela crkvicu pod borom na planinskomu vrhu, morsko površje ili anđela u uznesenju.
Karin je Grenc rođena u Splitu 1971. godine. Grafičkom je dizajnericom, koja uspješno stvara i na poljima slikarstva i kiparstva, i čiji su radovi dijelom privatnih zbirki diljem svijeta. Izlagala je dosad na 19 samostalnih, kao i na brojnim skupnim izložbama u rodnoj Hrvatskoj i u tuđinstvu. Živi i stvara u Splitu, na didovini u Velomu Varošu, kako sama voli kazati. Tea Morić Šitum rođena je 1987. u Splitu. Na zagrebačkoj ALU, u klasi prof. Darka Jakića, diplomirala je kao magistra edukacije likovne kulture. Izlagala je dosad na sedam samostalnih i nizu skupnih izložbi u Hrvatskoj i izvan nje. Zajedno sa suprugom Franom (kako kaže - u komplementarnom kontrastu) živi i stvara u Kaštelima. Frane je, pak, rođen 1985. godine, također u Splitu, gdje je, na tamošnjoj Umjetničkoj akademiji, kiparstvo diplomirao 2010. godine, u klasi prof. Kuzme Kovačića. Dosad je ostvario četiri samostalne i sudjelovao na više skupnih izložbi. Autorom je četiriju javnih skulptura, nekoliko plaketa i nagrada, kao i makete izvornoga izgleda Dioklecijanove palače.