SLUČAJ IZ MOSTARA Otac prodao kćer, a onda je 13-godišnjakinja seksualno iskorištena u Bugojnu

SLUČAJ IZ MOSTARA Otac prodao kćer, a onda je 13-godišnjakinja seksualno iskorištena u Bugojnu
Fena

Djeca su najčešće žrtve trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, a izložena su seksualnom iskorištavanju, navođenju na prosjačenje i stupanju u prisilne brakove, rečeno je na okruglom stolu koji je održan u subotu u Mostaru povodom Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima, objavila je Fena.

Cilj je okruglog stola informiranje o opasnostima, oblicima i načinima trgovine ljudima, te njezinoj prevenciji. Stručnjakinja na polju suzbijanja trgovine ljudima Samira Hunček kazala je kako su djeca najčešće žrtve trgovine ljudima u BiH i da su djevojčice vrlo često izložene seksualnom iskorištavanju.

"Među žrtvama je veliki broj djece koja su izložena različitim oblicima trgovine ljudima, a to su seksualno iskorištavanje, navođenje na prosjačenje, kao i prisilni brakovi", kazala je Hunček. Broj žrtava trgovine ljudima, dodala je, u protekle tri godine u BiH iznosi oko 250, a 50 posto njih su djeca.

Predsjednica Dnevnog centra 'Kuća otvorenog srca' iz Mostara Sadeta Sefić istaknula je kako u tom centru svakodnevno svjedoče strašnim slučajevima trgovine ljudima i da se najčešće radi o djeci.

Spomenula je i slučaj djevojčice, stare 13,5 godina iz Mostara koja je vrbovana preko Facebooka. "Ona je nedavno završila u Bugojnu. Pristala je da ode, platila je kartu i u Bugojnu dobila novac za seksualne usluge kao i novac da se vrati. No, u ponoć nije mogla naći prijevoz za Mostar pa je zvala nas i pitala za savjet što da radi, odnosno kako da se vrati", kazala je Sefić.

Dodala je kako se radi o djevojčici koja je ranije bila i u braku jer ju je otac prodao jednoj obitelji. "Neke djevojčice prije nego što uđu u auto muškarca s kojom će imati seksualni odnos za novac, slikaju i njega i auto pa ga potom ucjenjuju", naglasila je Sefić.

Spomenula je i prosjačenje, za koje kaže da je rak-rana Mostara. "To je problem koji vapi da se rješava, a uglavnom se radi od djeci koja nisu iz Mostara", ustvrdila je. Dugogodišnja aktivistica iz Mostara Edisa Demić upozorila je na nove vrste vrbovanja žrtava, prenosi Fena.

Danas je prisutno 'online vrbovanje', o kojem se malo govori, a meta trgovaca ljudima su, nažalost, državljanke BiH koje se vrbuju da rade u Hrvatskoj, Srbiji i drugim zemljama, kazala je. "Vrlo često sam imala slučajeve gdje su djeca bila žrtve vrbovanja i od kojih su se tražile određene fotografije. Najčešće su to tražili 'lažni momci', koji su slali ljubavne poruke i obećavali svašta", naglašava Demić.

Često, preko interneta, ističe, trgovci ljudima stupe u direktni kontakt sa žrtvom, koja je u tom trenutnu ranjiva, i onda joj spominju ljubavnu vezu, posao u Hrvatskoj i sl. Međutim, žrtva na kraju završi u izolaciji, gdje ju se zastrašuje, tuče i na kraju se dovode drugi muškarci koji je seksualno eksploatiraju i iskorištavaju.

Mnoge djevojke koje završe u raljama trgovaca ljudima, naglašava, navikavaju se na korištenje narkortika i veliki broj njih razvije štokholmski sindrom te na kraju nemaju snage da to prijave.

Sudionici današnjeg okruglog stola razgovarali su o uzrocima, razvoju, trenutnom stanju, pojavnim oblicima trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, indikatorima prepoznavanja i mogućnostima prevencije, državnom referalnom mehanizmu, suradnji, identifikaciji i podršci žrtvama trgovine ljudima. Projekt pod nazivom 'Talking about us', u sklopu kojeg je održan okrugli stol, podržan je od Fondacije 'Sanchild'.