Nevenko Herceg: Stabilizirali smo HNŽ, sada idemo u razvojne projekte

u intervjuu za Dnevni list govori o rezultatima Vlade HNŽ-a koja je nedavno obilježila dvije godine rada, problemima, te planovima.

Premijer Herceg komentira i koalicione odnose, rad ministara, te projekte koji su od vitalnog značaja za HNŽ. Zadovoljan je postignutim, jer je za dvije godine uspio stabilizirati financije, te osigurati mogućnosti za razvoj županije.

Nedavno je Vlada na čijem ste čelu obilježila dvije godine mandata. Sa čim se ponosite, a što mislite da je moglo bolje?

- Prije svega, ponosan sam na činjenicu da smo, unatoč svih poteškoćama i naslijeđenim dubiozama, djelovali kao tim, i da nismo dopustili da nas ono što ne možemo riješiti ometa u onome što možemo. Počeli smo s godinom zakašnjenja, i mnoge smo stvari morali ubrzati kako bi nadoknadili tu godinu. Taksativno, ponosan sam jer smo stabilizirali županijske financije i time otvorili, istina skromnu ali ipak razvojnu dimenziju proračuna (poticaji poljoprivredi, obrtu, turizmu i dr.), donošenjem Strategije razvoja stvorene su pretpostavke za privlačenje investicija. Započeli smo rješavanje zatečenih dubioza po pitanju izvršnih sudskih presuda iz radno-pravnih sporova, a donijeli smo i za sve vrlo bitan Zakon o zaštiti obitelji s djecom te osigurali financijske instrumente za njegovo provođenje. Što je moglo bolje? Mogli smo recimo brže riješiti pitanje zajedničkog smještaja županijske uprave i time ne samo smanjiti proračunske troškove nego i tu upravu učiniti efikasnijom i više na usluzi građanima.

Jeste li zadovoljni radom svih ministara i Vlade kao tima?

- Mislim da sam vrlo jasno kazao kako držim da je Vlada kao tim u protekle dvije godine ostvarila dobre, čak vrlo dobre rezultate. Niti jednom nije bila dovedena u pitanje učinkovitost Vlade kao tima. Postoje neki resori gdje smo imali veća očekivanja, resornim ministrima smo to jasno stavili do znanja, ali ima još vremena da se ta očekivanja ispune, prije svega na zakonodavnom dijelu.

Kakvi su koalicioni odnosi između HDZ-a i SDA u Vladi i županiji?

- Svaki odnos, pa tako i ovaj koalicijski, ima svojih uspona i padova. To je uobičajeno i u mnogo razvijenijim demokracijama, neopterećenim neriješenim pitanjima kakva opterećuju djelovanje koalicije ovih dviju stranaka na svim razinama. Nekoliko pitanja te odnose čini nešto zategnutijim, ali vjerujem kako će se u dogledno vrijeme relaksirati.

Nedavno su ministri iz SDA napustili sjednicu Vlade kada se trebalo riješiti pitanje komesara, odnosno implementirati presuda Županijskog suda. Kako će se riješiti ovaj problem i opterećuje li on rad Vlade?

- Svako, pa i najmanje neriješeno pitanje održava se na rad Vlade. Nadam se kako ćemo iznaći način i dugoročno riješiti ovo pitanje, kao i druga otvorena kadrovska pitanja. Kakva god da je, presuda Županijskog suda treba se provesti, ali provesti u cijelosti, a ne djelomično i selektivno.

Što je s kupovinom hotela Ero i kada će Vlada u nove prostorije?

- Kupovina je proces koji ima točno zacrtan redoslijed koraka do uvođenja u posjed. Do sada se taj proces odvija u skladu s planiranom dinamikom. Kada bi bilo moguće, a nažalost nije, Vlada bi već sutra bila u novim i što je još važnije vlastitim prostorima. Iako nas čekaju preinake jer se u cijelosti mijenja dosadašnja namjena tog prostora, učinit ćemo sve što je u našoj moći da maksimalno skratimo proces od uvođenja u posjed objekta i zemljišta do stavljanja tih prostora funkciju. Budući da sam nepopravljivi optimist, vjerujem kako će se to dogoditi za vrijeme mandata ovog saziva Vlade.

Kada su u pitanju zaposleni u HNŽ-u brojke se sporo pomiču, u srpnju 2016. u HNŽ-u je bilo 48.068 zaposlenih, a u srpnju 2017. 48.128. Ima li naznaka za neke investicije i projekte koji bi promijenili ovu sliku?

- Brojke su uistinu takve, međutim, mislim da je stvarna zaposlenost ipak nešto veća ako se ima u vidu da je još uvijek dosta prisutan „rad na crno". Ono što više zabrinjava je struktura zaposlenosti koja je na stranih tercijarnog, uslužnog sektora i gdje je u konačnici Vlada najveći poslodavac. Ova je Vlada uložila dosta napora da se situacija promijeni. Primjerice, donesena je integrirana Strategija razvoja, a privodi se kraju izrada najvažnijeg prostorno-planskog i razvojnog dokumenta Prostornog plana HNŽ-e. Kroz brojne susrete s potencijalnim inozemnim ulagačima Vlada je prezentirala naše mogućnosti i lobirala za investiranje ovdje u HNŽ-e. To je ono što mi možemo uraditi, radimo i radit ćemo ubuduće.

Zakon o zaštiti obitelji koji se čekao 19 godina donijela je Vaša Vlada i on je upravo stupio na snagu. No, taj zakon je izazvao buru nezadovoljstva u javnosti zbog npr. dječjeg doplatka od 25 KM, odnosno nadoknade od 40 posto plaće za zaposlene majke ili 20 posto za nezaposlene. Može li biti promjena na bolje kada je ovaj zakon u pitanju?

- Kako ste i sami rekli, HNŽ-e je zadnja županija koja je nakon 19 godina čekanja, konačno dobila Zakon o zaštiti obitelji i što je još važnije zakon koji neće biti mrtvo slovo na papiru jer smo za njegovu provedbu osigurali na godišnjoj razini ukupno 5,3 milijuna KM. Slažem se sa svima koji na ovaj ili onaj način iskazuju nezadovoljstvo visinom osiguranih prava. Istina je kako je riječ o vrlo skromnim iznosima. Međutim, zakonom propisani iznosi naknada odraz su naših trenutnih mogućnosti i držim da je bolje imati nešto nego ništa. Zar promjena na bolje nije već samo uvođenje mogućnosti ostvarivanja ovih prava, što do sada nije bio slučaj?!? Vjerujte, nitko neće biti sretniji od ove Vlade ako se za našeg mandata okolnosti promijene i budemo u mogućnosti osigurati veća prava za zaštitu obitelji...Mi smo se, i prije ovih reakcija javnosti, obvezali kako ćemo do konca godine napraviti analizu primjene Zakona i napraviti potrebne promjene i poboljšanja... Na koncu neću zaboraviti pohvaliti ministra Opsenicu i njegove suradnike koji su radili na ovome Zakonu i predloženim rješenjima.

Negativne komentare na račun Vlade donijelo je i pitanje neusvajanja amandmana na Ustav HNŽ-a koji se odnose na konstitutivnost Srba, jer Vlada nije dostavila svoje mišljenje. Zašto? I hoće li Vlada možda ponuditi usvajanje novog Ustava HNŽ-a?

- Nije sporno da je pitanje konstitutivnosti nešto oko čega moramo postići trajni i nedvosmislen dogovor, dogovor koji će omogućiti stvarnu i realnu konstitutivnost sva tri naroda i ne samo u HNŽ-e nego na cijelom prostoru BiH. Nikome više nije dovoljna „papirnata" konstitutivnost niti čisto kozmetičke promjene što je slučaj s ovom inicijativom SDP/SDA... Što se tiče odgovora na vaše konkretno pitanje, mogu ponoviti ono što sam već rekao - Vlada djeluje kao tim, kolektivno donosi odluke i na isti način preuzima odgovornost za njih, a svaki koalicijski partner ima jednak broj glasova iz čega je jasno da se za svako otvoreno pitanje traži potpuni konsenzus. Oko ovog pitanja taj konsenzus još uvijek nije postignut, isto kao ni 2003. godine kada su predlagane cjelovite izmjene Ustava... Međutim, kategorički odbijam čak i primisao da bilo tko u Vladi ima nešto protiv stvarne konstitutivnosti Srba u HNŽ-e.

U dijelu stranačkih krugova zamjera Vam se i to što držite moratorij na zapošljavanje u institucijama u HNŽ-u. Kada ćete skinuti moratorij?

- Ne znam o kojim stranačkim krugovima govorite, moratorij nije uveden zato što se to meni ili nekom drugom to prohtjelo, oko ovog pitanja postoji apsolutni konsenzus stranaka parlamentarne većine u HNŽ-u. Već sam istaknuo kako je Vlada najveći poslodavac u HNŽ-u, tako je i u ostalim županijama i u Federaciji BiH, u konačnici u cijeloj BiH, a moratorij je uveden kao jedna od reformskih mjera u cilju smanjenja i nadgledanja javne potrošnje. Postojeći broj zaposlenih u upravi, brojčano može odgovoriti obvezama. Drugo je pitanje struktura zaposlenih, kako obrazovna tako i starosna. Podsjećam da smo mi prošle godine primili u stalni radni odnos 130 osoba iz nastavnog procesa za čijim angažmanom postoji potreba a godinama su radili temeljem ugovora na određeno vrijeme. Također, kroz vježbenički staž angažiramo po sto pripravnika godišnje, otvoren je proces prijema 180 nedostajućih policajaca... Kako se bude odvijao prirodni odliv iz uprave tako će se popunjavati upražnjena radna mjesta. Naš cilj je pomoći povećavanje zaposlenosti u realnom sektoru, a ne kroz zapošljavanje u upravi „napuhivati" ukupnu zaposlenost.

Pitanje Pelješkog mosta izazvalo je velike polemike i probleme u BiH, te na relaciji BiH - Hrvatska. Da li bi izgradnja tog mosta koristila ili štetila BiH?

- Nije mi poznato da je ijedan most u svijetu nanosi štetu ili predstavlja prepreku bilo čemu ili komu. Uostalom, mostovi se i grade s ciljem prelaženja različitih prepreka, bilo prirodnih bilo umjetnih, s ciljem povezivanja a ne razdvajanja. Pravo je Republike Hrvatske da na svom teritoriju radi infrastrukturne objekte koji će olakšati život stanovnika juga Hrvatske. Međutim, zabrinjava činjenica da se „političko Sarajevo" oglašava nazovi službenim stajalištima o pitanju Pelješkog mosta i utjecaju njegove izgradnje na Neum, a da pri tome uopće ne pita što o tome misle sami Neumljani i HNŽ. Što se HNŽ-e tiče, izgradnjom Pelješkog mosta prometno bi će se rasteretio Neum kao naša jedina jadranska turistička destinacija čiji je okoliš pod enormnim pritiskom prometa kao velikog zagađivača. Smanjile bi se gužve i na graničnim prijelazima koji vode iz Neuma ka unutrašnjosti ne samo HNŽ-e nego i BiH, a zbog kojih su tijekom sezone turisti znali odustajati od posjeta drugim turističkim destinacijama HNŽ-a i BiH. Držim kako svatko dobronamjeran pozdravlja gradnju Pelješkog mosta, a da je krajnje vrijeme da se mi u BiH usmjerimo na naše prometne „crne rupe" primjerice na izgradnju prometnice Stolac-Neum, obilaznice Mostara, dionice autoceste koridora VC... Raspravljanje o Pelješkom mostu i gradnji nekakve luke u Neumu, koji je naš jedini pravi turistički biser, čista je politizacija koja više ne prolazi ni ovdje a kamoli u EU.

Razgovarate s niskotarifnim aviokompanijama i njihovom dovođenju u Mostar. Kakva je vaša uloga u tome?

- Kao što znate Zračna luka Mostar u vlasništvu je Grada Mostara koji putem gradonačelnika i menadžmenta Zračne luke vodi aktivnosti oko njenog razvoja i dovođenja niskotarifnih aviokompanija u Mostar. Vlada HNŽ-a apsolutno je svjesna značaja dobre prometne povezanosti te se uključila u ovaj proces na način da je prošle i ove godine izdvojila 300.000 KM namjenskih sredstava kao poticaj dovođenju turista, putnika i roba u Hercegovinu. Znam kako i federalni ministar Lasić daje značajan doprinos njezinom tehničkom opremanju. Budući da gospodarski razvitak županije u značajnoj mjeri ovisi i od zračne povezanosti s europskim i svjetskim središtima u vremenu pred nama još snažnije ćemo podupirati ove aktivnosti.

Razgovarala: Sanja Bjelica Šagovnović, [email protected]