Nestali milijuni iz donacija za obnovu Mostara

Nestali milijuni iz donacija za obnovu Mostara
Na obnovi ratom porušenih kuća, stambenih zgrada oprani su milijuni maraka donatorskog novca.

Tužbe zbog pljačke

U pljačku stoljeća, kako je nazivaju u Udruženju raseljenih i izbjeglih osoba "Moj dom", bili su uključeni svi - od čelnika Gradske uprave Mostara, Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, vlasnici tvrtki koje su sudjelovale u obnovi porušenih objekata, do donatora. Čak su od vlasnika porušenih stambenih jedinica u Mostaru tražili ustupanje poslovnih prostora ili nadogradnju stanova na porušene zgrade kako bi im obnovili domove. "Dokazi o počinjenim malverzacijama postoje", kaže u izjavi za Večernjak predsjednik Udruženja raseljenih i izbjeglih osoba "Moj dom" Muradif Kurtović, zbog čega planiraju podići tužbe protiv svih aktera milijunske pljačke o kojoj će se sljedećih dana puno pričati. Po kojim se kriterijima u gradu na Neretvi dijelio novac za obnovu ratom uništenih objekata, najbolje su na svojoj koži osjetili potomci ugledne odvjetničke obitelji Znaor-Vlašić, koji već 16 godina gledaju kako im u uništenoj vili u središnjoj mostarskoj ulici Bulevar, raste drveće. Maratonska borba za obnovu objekta, koji i danas u svojoj devastiranosti strši na mostarskom Bulevaru, Snježanu Znaor i Zrinku Vlašić stajala je na tisuće zamolbi, dopisa, od kojih bi mogli napisati roman veličine "Rat i mir". Njihov rat sa sporom i korumpiranom administracijom, umjesto obnovljenog objekta rezultirao je uvjerenjem da su potomci uglede mostarske obitelji Znaor-Vlašić protjerani iz Mostara, u kojem nemaju gdje živjeti.

Idu na sud u Strasbourg

Da im se prijeratna vila na Bulevaru obnovi, nisu pomogla ni pisma upućena talijanskom, američkom i francuskom veleposlaniku, jer su nasljednici obitelji Znaor-Vlašić i njihovi državljani. U iscrpljujućoj pravnoj bitci s korumpiranim sustavom, Snježana i Zrinka Vlašić tek su nedavno došle do šokantnog podatka u kojem ih Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica službeno obavještava da Grad Mostar njihovu oštećenu zgradu nije uopće stavio na popis za obnovu ratom uništenih objekata. Prvi put su, dodaje Zrinka Vlašić, iz spomenutog ministarstva, nakon svih ovih godina, službeno reagirali. "Njihov odgovor je, u biti, upućen Gradskoj upravi Mostara, od koje traže očitovanje o statusu našeg stambenog objekta, s obzirom na to da je Ministarstvo 2008. godine od Grada Mostara tražilo popis stambenih objekata za više obitelji, tzv. kondominija, koji bi trebali biti obnovljeni, a popis koji im je tada dostavljen, nije sadržavao i našu zgradu.

I više je nego indikativno da je baš te, 2008. naša zgrada prvo prošla na natječaju za obnovu, koju je to ljeto raspisao Grad Mostar, i kao takva objavljena javno na popisima u tisku, međutim, nakon vrlo kratkog vremena, bez ikakva objašnjenja, izbačena je s popisa zgrada za obnovu, o čemu mi, kao vlasnici i kao osobe koje smo se uredno prijavile na natječaj, nismo nikada službeno obaviješteni, niti nam je prezentiran razlog za to čudno brisanje s popisa", pojašnjava gđa Vlašić sadržaj komplicirane i mukotrpne borbe sa sustavom. Nasljednici poznate odvjetničke obitelji Znaor-Vlašić, čiji su očevi i djedovi zbog hrvatske stvari stradali u vremenu komunizma, a danas žive raseljeni po cijelom svijetu, planiraju, kako kažu, obratiti se još jednoj instanciji, a to je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Osim potpore brojnih društava, poznatih osoba iz društvenog i političkog života u regiji, poruku potpore dao im je i osobno predsjednik RH Ivo Josipović. Pomoć su tražili po cijeloj BiH, ali je, kažu, nisu dobili.

izvor: večernji list