Najava Međunarodnoga znanstvenoga simpozija o fra (don) Franji Milićeviću
Djelo fra (don) Franje Milićevića (Donji Veliki Ograđenik, 1835. - Mostar, 1903.), znamenitoga hrvatskog preporoditelja u BiH, napose u Hercegovini i Mostaru, u drugoj polovici 19. stoljeća, ostvarivano u renesansnoj širini i iznimnu intezitetu vatrena domoljublja, a na krilima romantičarskoga zanosa, posve je zrelo i vrlo razgranato u svojim rezultatima. Milićević je utemeljitelj Tiskare katoličkog poslanstva u Hercegovini, Mostar, 1872. (prve hrvatske tiskare u BiH) i prvih hrvatskih novina u BiH (Hercegovački bosiljak, Mostar, 1883., Novi hercegovački bosiljak,Mostar,1884., Glas Hercegovca,Mostar,1885., Osvit,Mostar,1898.); također je on i književnik, jezikoslovac, etnolog, autor prvih udžbenika u Hercegovini, nakladnik i autor prvih kalendara u Hercegovini. Valja znati da je on i autor Pravila rada za tiskaru don Franje Milićevića u Mostaru - prve tarife grafičkih radnika u BiH s velikim značenjem za radničko-sindikalni pokret. Istaknuti je pravaški ideolog i narodni učitelj kojemu nedvojbeno pripadaju ogromne zasluge za unaprjeđenje svekolikoga vjerskog i kulturnog život u povijesti Hercegovine i Mostara.
Tada su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Milićević i drugi preporoditelji, antejski srasli sa svojom zemljom, u romantičnu poletu, redovničkom altruizmu i domoljublju udarili temelje ne samo prosvjete i kulture nego temelje novog doba kad je Mostar bio „zublja narodne svijesti hrvatske", kako reče fra Didak Buntić i postao jedno od jačih središta na Balkanu, kada u četrdesetak godina Milićevićeva tiskara objavljuje, notta bene, šesto knjiga i dvadesetak glasila.
Unatoč tegobama tog vremena, Mostar je odolijevao svim kušnjama nadjačavši svojom snagom i kamenom ljepotom te teške okolnosti i gradio bolji život. Neka nam i ovaj simpozij bude memento i uputa i za naše dane, ovdje i sada.