Mostar: Do 2013. je planirana izgradnja triju škola

Dotaknuo se i predstojećeg rebalansa gradskog proračuna i nada se da se prilikom pravljenja neće smanjiti sredstva za sport. Najvjerojatnije će se prve na udaru naći ustanove iz kulture. O svemu tomu pomalo porazgovarali smo s načelnikom Ćorićem.

Koliko je na području Mostara obnovljeno škola?
- U Mostaru postoje 24 osnovne i 19 srednjih škola kao pravnih subjekata kojima je Grad osnivač. Odnosno, u okviru 24 pravna subjekta koja se bave osnovnim odgojem i obrazovanjem djeluje 15 područnih škola. Stanje smještajnih kapaciteta je bilo izuzetno loše, dosta školskih objekata, prvenstveno srednjih škola nije bilo obnovljeno nakon rata. Naročito katastrofalno stanje je bilo u osnovnim školama u kojima je privremeno smješteno po nekoliko srednjih škola - deset srednjih škola bilo je smješteno u objekte zajedno s osnovnim. Tijekom 2005. donesena je odluka na Gradskom vijeću da se prioritet da obnovi škola kako bi srednje škole napustile prostor osnovnih škola. U ovom razdoblju 2005. - 2010. Grad Mostar zajedno s višim razinama vlasti investirao je 16 milijuna maraka u izgradnju novih objekata i rekonstrukciju porušenih srednjih školskih objekata. Time smo osam od deset srednjih škola izmjestili iz objekata osnovnih.

Koje su još u podstanarstvu i kako namjeravate riješiti njihove probleme?
- Ostale su dvije srednje škole sa smještajem u objektima osnovnih - Srednja škola likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića i Srednja elektrotehnička škola. U idućem razdoblju u planu je rekonstrukcija objekta bivšeg EMŠC-a, odnosno preostalog dijela objekta u kojem je bila smještena elektrotehnička. Likovnu školu planiramo smjestiti u objekt 3. osnovne škole nakon izgradnje novog objekta za potrebe te ustanove. Time bismo riješili izmještanje srednjih škola iz objekata osnovnih. Naravno, ne treba zaboraviti i loše smještane uvjete pojedinih osnovnih škola, a rješenje istog je izgradnja novih i proširenje postojećih, te izgradnja područnih školskih objekata. U okvirnom proračunu Grada Mostara 2011. - 2013. planirana je izgradnja triju novih objekata za potrebe OŠ Zalik, 3. osnovne škole i OŠ Gnojnice. Izgradnja objekta u Zaliku je otpočela prije tri mjeseca. Vrijednost investicije za izgradnju i opremanje za potrebe osnovne škole je oko 3,100.000 maraka po objektu.

Što je sa stipendiranjem studenata? Hoće li Grad nastaviti s tom praksom ili...?
- Stipendiranje se financira sukladno odluci o načinu i kriterijima za dodjelu stipendija koju je donijelo Vijeće 2005. Visina stipendija je 200, odnosno 150 maraka mjesečno, s tim da se financira 10 mjeseci u godini. U razdoblju od 2005. - 2010. iz proračuna za stipendiranje studena izdvojeno je 1,270.000 za stipendiranje 282 studenta. Također, treba napomenuti da u 2009. i 2010. nije bilo raspisivanja natječaja za nove stipendiste. U proračunu za iduću godinu bit će planirana sredstva za stipendiranje novih studenata. Da ne bi bilo zabune, prema navedenoj odluci o načinu i kriterijima za dodjelu stipendija, studentima koji redovito upišu iduću akademsku godinu i imaju prosjek veći od 3, odnosno 7,5 automatski se produžuje stipendiranje.

Kakvo je stanje po pitanju sporta i koliko Grad izdvaja? Hoće li se rebalansom proračuna dirati sredstva sportskim kolektivima?
- U Sportskom savezu učlanjena su 94 sportska kluba. Za ovu proračunsku godinu planirano je 930.000 maraka, a ranijih ovaj iznos se kretao oko 1,260.000. Je li dovoljno, ovisno iz kojeg kuta gledamo, i jest i nije. S gledišta klubova, malo je i nedovoljno. S gledišta Grada, postoji želja za unaprjeđenjem sporta i izdvajanjem sredstava iz proračuna, međutim, treba uzeti u obzir mogućnosti ostale potrebe koje treba financirati iz proračuna. Ovih dana pristupit će se rebalansu proračuna za ovu godinu zbog smanjenih prihoda, a nadamo se da će ovaj iznos ostati za sport. Nažalost, sredstva koja Grad odobri Sportskom savezu su još uvijek nedovoljna za provođenje razvojnih programa. Izdvojena sredstva održavaju postojeći sustav i nerazmjerna su broju sportaša, klubova i sportskih aktivnosti. Ipak, uzimajući sve u obzir ne možemo biti nezadovoljni odnosom Grada prema sportu i Savezu, naročito imajući u vidu katastrofalan odnos županijskih vlasti prema potrebama sporta u našem gradu i županiji uopće. Neka novoosnovana sportska udruženja samo stvaraju privid poboljšanja sportskih aktivnosti, odnosno nominalno povećavanju njihov broj. Svojim lošim kadrovskim, organizacijskim, financijskim i prostornim uvjetima zapravo su 'teret' proračunu s vrlo upitnim vrijednostima i krajnjim učincima.

Što je s procesom ujedinjenja kulture? Dokle se došlo po tom pitanju?
- U Mostaru postoji 12 ustanova - pravnih subjekata iz oblasti kulture kojima je Grad osnivač. Reorganizacijom tijekom 2004. Grad je preuzeo osnivačka prava, između ostalih, i 9 pravnih subjekata koji se bave kulturom, odnosno 3 ustanove su novoregistrirane. Financiranje ustanova podrazumijeva izdvajanja za plaće i doprinose te naknade zaposlenih, financiranje materijalnih troškova ustanova, financiranje programske djelatnosti i infrastrukturna ulaganja. Osnovna namjera sastoji se u poboljšanju strukture zaposlenih i povećanju njihova broja u ustanovama kulture, s obzirom da je nekim ustanovama uočljiv nedostatak stručnih kadrova. Nadalje, infrastrukturna ulaganja se moraju otvoriti, posebno ona vezana uz tehničku opremljenost, te dovršiti ona već započeta. U proračunu za ovu godinu planirano je 2,200.000 maraka za kulturu, rebalansom, nažalost, doći će do smanjenja sredstva za kulturu jer kultura prva strada na 'bojnom polju' rebalansa proračuna. Struktura ovih sredstava je jako nepovoljna, veći dio sredstava ide na tzv. hladni pogon, a manji dio za programsku djelatnost - trebalo bi biti obrnuto. I s ovo malo programskih sredstava ustanove su ostvarile zavidne rezultate. Napomenimo za one koji kažu da nema kulturnih događanja u Gradu, u prošloj godini organizirano je 327 kulturnih sadržaja i pored toga što je financiranje iz proračuna bilo otežano zbog neusvajanja istog.
Reorganizacija kulture je kompleksan problem. Gradsko vijeće je razmatralo ovu tematiku u listopadu i zadužilo Službu za kulturu da pripremi materijale za tematsku sjednicu na kojoj će se utvrditi principi organiziranja i financiranja kulturnih institucija. Na sjednici Gradskog vijeća donesen je zaključak da se krene u realizaciju odluke, kojom bi se formirao kulturni centar grada Mostara, a realizirao bi se spajanjem ustanova, Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, Centra za kulturu Mostar, Kulturnog centra Mostar - Sjever i Kulturnog centra Blagaj.

Kakva je situacija s obiteljima koje se nalaze u stanju socijalne potrebe?
- Kada je u pitanju ova oblast, bolje reći problematika, prvenstveno treba ukazati na Zakon o socijalnoj skrbi koji je donijela naša županija. Navedenim zakonom regulirana je na izrazito restriktivan način. Napomenuo bih da je gro obveza iz ove oblasti u obvezi županije. Trenutačno imamo 302 obitelji u stanju socijalne potrebe po ovom zakonu, a stvarna potreba je na desetke puta veća. Osim financiranja rada Centra za socijalni rad iz proračuna u ovoj godini izdvojit će se za socijalne potrebe građana iznos od 1,404.284 marke.

Koliko alternativnog smještaja Grad osigurava?
- Kada je u pitanju stambeno zbrinjavanje obitelji koje su u stanju socijalne potrebe, treba napomenuti da je ova oblast regulirana odlukom Gradskog vijeća o uvjetima i kriterijima za dodjelu ovih stanova na korištenje, od 2006. - 50 stanova, od ove godine 100 stambenih jedinica. Natječaj je okončan i objavljena je rang lista, teče rok za žalbe. Navedene stambene jedinice nalaze se u tzv. Bafo naselju koje je smješteno u Sutini. U idućem razdoblju trebalo bi ažurirati ideju o izgradnji stanova za ovu kategoriju stanovništva, naravno sukladno financijskim mogućnostima, a ne treba zaboraviti da na području grada Mostara imamo još neobnovljenih stambenih objekata, kako kolektivnih tako i individualnih iz rata.

Razgovarao: Dalibor Drlje / dnevni-list.ba