Konzorcij traži pet milijuna maraka od mostarskog Sveučilišta

Konzorcij je pokrenuo sudski spor protiv ove visokoškolske institucije, od koje traži nešto više od pet milijuna maraka. Naime, konzorcij je izvodio prvu fazu radova na kampusu Sveučilišta vrijednu 183 milijuna kuna te je pokrenuo spor iz razloga, jer je u međuvremenu od potpisivanja ugovora (kraj 2006.) do završetka prve faze radova (lipanj 2009.), došlo do enormnog povećanja cijene građevinskog materijala.
Po ovom slučaju je u prosincu prošle godine održano i pripremno ročište na kojem su strane iznijele svoje pravne argumente. Na ročištu je odlučeno kako će se provesti vještačenje, koje treba uraditi Ekonomski fakultet iz Sarajeva, s čime su se složile obje strane, i konzorcij i Sveučilište.

Upitan glavni pretres

Međutim, kako doznajemo od osobe dobro upućene u cijeli slučaj, fakultet još uvijek nije dostavio nalaz, tako da će najvjerojatnije biti otkazan glavni pretres zakazan za četvrtak.
- Sveučilište je zatražilo da se Vlada Republike Hrvatske umiješa u cijeli postupak. Sad je do Vlade da odluči hoće li prihvatiti svojstvo "umiješača", budući da ima pravni interes. Još uvijek nema nikakvog odgovora od njih. Ukoliko ne bude decidiranog odgovora od njih da se umiješaju, onda sud nema mogućnost pozivati ih i tražiti da sudjeluju. Od Vlade RH smo tražili da se umiješaju jer su oni bili glavni financijeri cijelog kampusa, dok je Sveučilište bilo neka vrsta "bypassa" između RH i izvođača. Sad je Sveučilište u vrlo neugodnoj situaciji, da je i tužen i kriv jer je, formalno i pravno, bio strana u ugovoru, pojasnio nam je izvor dobro upućen u cijeli slučaj.
Negativna presuda bi imala velike posljedice za Sveučilište, budući da se radi o velikom iznosu. Izgubi li spor, Sveučilištu bi prijetila i blokada računa, ovrha i slično, jer nemaju novac koji izvođač od njih traži. No, o tome je još preuranjeno govoriti, jer se tek radi o prvostupanjskom postupku. Prije svega treba vidjeti kakav je bio ugovor, je li se radilo o ugovaranju fiksne cijene ili se ugovarala okvirna cijena. Pravno tumačenje će dati i konačan odgovor kolika bi na kraju mogla biti presuđena svota. Ako sud prihvati varijantu da se radi o fiksnoj cijeni ugovora, onda izvođači mogu potraživati samo iznos koji prelazi deset posto ukupno ugovorenih radova, a ako prihvati okvirnu cijenu, onda izvođači imaju pravo na razliku koja se pojavljuje već i kod dva posto. O svemu tome će se mnogo više znati tek nakon što se dobije nalaz iz Sarajeva. Koliko bi bila kobna tužba za Sveučilište, svjesni su i na Sveučilištu.

Projekt pomoći

Podsjetimo kako se ovdje radi o projektu pomoći razvoju Sveučilišta u Mostaru, za koji je Vlada Republike Hrvatske planirala osigurati 360 milijuna kuna za adaptaciju, izgradnju i opremanje objekata kampusa jedinog sveučilišta u Bosni i Hercegovini, koje nastavu izvodi na hrvatskom jeziku.  
Za prvu fazu radova, koji su trajali dvije i pol godine, Vlada je izdvojila 183 milijuna kuna, a na natječaju posao je dobio konzorcij Brodomerkur - A3 koji je u predviđenom roku završio radove.

Što je urađeno u prvoj fazi radova

Tijekom prve faze radova u kampusu mostarskog Sveučilišta izgrađeni su potpuno novi objekti Medicinskog, Građevinskog, Filozofskog i Fakulteta zdravstvenih studija. Uz ova četiri potpuno nova objekta, završena je u potpunosti nova zgrada Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta te je izvršena dogradnja i cjelokupna adaptacija Fakulteta strojarstva i računarstva, kao i Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. Također je izvršena adaptacija Ekonomskog i Pravnog fakulteta, kao i Instituta za strojarstvo, a obnovljen je i amfiteatar u središtu kampusa, koji danas koriste Ekonomski i Filozofski fakultet, a u njemu su smještene i prostorije Studentskog zbora. Obnovljena je i zgrada Rektorata na Rondou te su i moderno opremljena oba paviljona Studentskog doma. U prvoj fazi, u potpunosti je obnovljena i zgrada Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu, a završeni su građevinski radovi i na Odjelu kiparstva.

Još nema ništa od druge faze

Kad je u pitanju druga faza radova, ona je postala upitna i trenutačno se ne nadzire.  Za drugu fazu nije niti raspisan natječaj, a sve ovisi o trenutku kada će Vlada Republike Hrvatske osigurati kreditna sredstva. U drugoj fazi, trebalo bi se izgraditi nekoliko kapitalnih objekata, kao što su: Sveučilišna knjižnica, podzemna garaža i novi paviljon Studentskog doma, čime bi se u potpunosti zaokružio projekt koji bi bio jedan od ljepših u cijeloj regiji.

Piše: Dalibor Drlje