Ivan Lovrenović novi gost programa Književni most Narodnog pozorišta Mostar

Ivan Lovrenović novi gost programa Književni most Narodnog pozorišta Mostar
Rođen u Zagrebu (1943), živi u Sarajevu. "Književni most" s Ivanom Lovrenovićem bit će održan u četvrtak, 12. 04. 2018. u 19 sati u "Studiju 64" Narodnog pozorišta Mostar, a ulaz je tradicionalno besplatan. "Književni most" pokrenut je s namjerom poticanja kulture čitanja i dijaloga, upoznavanja autora i njegovog djela, približavanja pisca publici i njegovanja lijepe riječi.

Ivan Lovrenović osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio je u Mrkonjić-Gradu, gimnaziju i filozofski fakultet u Zagrebu (južnoslavenske književnosti, jezik, etnologija). Do 1976. predavao u gimnaziji u Mrkonjić-Gradu, potom radio u Sarajevu kao urednik u reviji za kulturu Odjek, te kao urednik u izdavačkim kućama „Veselin Masleša" i Svjetlost. Od 1992. godine, nakon bijega s obitelji iz okupirane sarajevske četvrti Grbavica, godinu dana živio u opsjednutom Sarajevu, a od 1993. do 1996. u egzilu u Zagrebu i u Berlinu. Nakon Dejtonskoga sporazuma i reintegracije Grbavice 1996. godine, vratio se u Sarajevo.

Književnu prozu, eseje, novinske članke i komentare objavljuje od 1969. godine. Proza, članci i eseji prevođeni su mu na strane jezike. Knjiga o kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Unutarnja zemlja) objavljena je na njemačkom, češkom, madžarskom i engleskom jeziku.

U „Veselinu Masleši" i u Svjetlosti pokrenuo i uređivao niz književnih, kulturoloških, leksikografskih i znanstvenih izdanja i biblioteka. Sudjelovao u koncipiranju i uređivanju izdanjā biblioteke Kulturno nasljeđe Bosne i Hercegovine.

Od 1992. do 1996. eseji i članci o aspektima rata u Bosni objavljivani su mu u listovima i časopisima New York Times, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Algemeine Zeitung, Die Zeit, Le Messager Europeen itd.
Između 1993. i 1997. na poziv Nenada Popovića uređivao ediciju bosanske egzilantske književnosti Ex Ponto u zagrebačkoj izdavačkoj kući Durieux. Uredio književnu biblioteku Dani, u kojoj je tokom 2004/2005. godine u Sarajevu objavljeno 60 knjiga. Kod sarajevsko-zagrebačkoga izdavača Synopsis pokrenuo i uređuje biblioteku Iz Bosne Srebrene - izabrani spisi bosanskih franjevaca od 17. do 20. stoljeća u dvadeset svezaka.

Bio je među osnivačima bosanskohercegovačkoga centra međunarodnoga PEN kluba u jesen 1992. u opsjednutom Sarajevu. Jedan je od pokretača sarajevskoga tjednika Dani 1992. godine i stalni suradnik do novembra 2010. Na poziv Slavka Goldsteina bio je član uredništva zagrebačkoga časopisa za kulturu demokracije Erasmus, te član uredništva news-magazina Tjednik. Pokrenuo i od 1998. do 2003. godine u Sarajevu uređivao časopis za kulturu, znanost, društvo i politiku Forum Bosnae. Pisao u splitskom političko-satiričnom listu Feral Tribune do njegova gašenja 2008. godine.

Nagrade: Republička nagrada „Veselin Masleša" 1981. godine za naučno-publicističko djelo - za studiju u monografiji Bosna i Hercegovina; Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva 1999. godine "za značajan doprinos i ostvarene domete u bosanskohercegovačkoj prozi, estetici i publicističkom radu"; Nagrada „Midhat Begić" za esej bosanskohercegovačkoga centra PEN-a i časopisa Novi Izraz 2009. godine za esej Ivo Andrić, paradoks o šutnji; Nagrada „Meša Selimović" 2014. godine za najbolji roman na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije za roman Nestali u stoljeću; Nagrada „Mirko Kovač" 2016. godine za knjigu eseja Isus u Ahmićima.