Trbuhom za kruhom: Iskustvo Ljubušaka u Njemačkoj

Pošto je Njemačka zemlja, koja još uvijek ima veliku potrebu za liječnicima i medicinskim osobljem, iz Hrvatske najviše odlaze mladi liječnici koji teško dobivaju željenu specijalizaciju ili na nju moraju dugo čekati.

Jezik najbitniji

Najsvježije iskustvo ima 27-godišnji Marin Herceg iz Ljubuškog, koji uskoro započinje specijalizaciju iz interne medicine u gradiću Büdingen.

"Put do željenog cilja nije bio nimalo lagan", prisjeća se Marin, "pribavljanje papira i birokraciju preuzeo sam na sebe, a sve to je trajalo oko godinu dana."

Poučen iskustvima prethodnika odlučio je sve sam organizirati, jer situacija nije više ista kao prije nekoliko godina. Agencije za posredovanje, koje su prije radile većinu posla, sada su potpuno zakazale, uvjerio se Marin:

"Ponude su bile spore, rijetke ili neodgovarajuće, iako sam angažirao nekoliko njih. A u cijelu priču ne treba ni ulaziti dok se ne pribavi cijela dokumentacija.", piše Deutsche Welle.

Najbitniji dokument za liječnike je tzv. aprobacija, odnosno liječnička dozvola za rad. No, pored toga je taj mladi liječnik iz Ljubuškog također svjestan činjenice da je znanje jezika presudno, budući da je sve veća konkurencija kolega iz drugih zemalja Europske unije, ponajviše Rumunja i Bugara.

Marin je na ideju o odlasku u Njemačku došao nakon, kako kaže, lijepog iskustva kratke studentske razmjene u Hamburgu. Po završetku pripravničkog staža shvatio je da bi dobivanje željene specijalizacije moglo potrajati. Stoga se odvažio okušati svoju sreću u Njemačkoj

Nema robovlasničkih ugovora kao u Hrvatskoj

Iz sličnih razloga se na odlazak iz Hrvatske prije dvije godine odlučila i Zagrepčanka Majda Jašaragić. Također nakon iskustva razmjene na kraju šeste godine studija, odlučila je da u Hrvatskoj ne želi niti pokušavati zaposliti se.

"Iako sam imala samo osnove njemačkog jezika iz srednje škole, nisam se dala obeshrabriti. Sistem rada u Njemačkoj pružio mi je dodatnu motivaciju i izazov te sam znala da upravo to želim. I nisam požalila", objašnjava ova djevojka.

Osnovno znanje njemačkog jezika je i ona morala dokazati polaganjem ispita u Goethe institutu. Sada je već duže vrijeme na neurologiji u jednoj rehabilitacijskoj klinici u gradiću Seesenu, u blizini Hannovera, i iz iskustva može reći da joj se sviđa način na koji funkcionira sustav.

"Nema robovlasničkih ugovora kao u Hrvatskoj koji te obvezuju da vratiš novac ako odustaneš od specijalizacije, ili da je trebaš završiti u određenom roku. Već se specijalizacija ili klinika može promijeniti u svakom trenutku, a nema se obveze ni polagati specijalistički ispit, već uvijek možeš bez pritiska ostati raditi kao specijalizant", priča Majda svoja iskustva.