Igre prijestolja u Hercegovini

Mislim, domoljublje je vrlina koju bi svi trebali gajiti, ali to ovisi i od odgoja i brojnih drugih čimbenika. Ali imam osjećaj da ja, što više pričam o ljepotama Hercegovine, još više buja ta ljubav i razlijeva se rijekama, rekla bih. Znate onu izreku koja kaže da djeca kojoj čitaju bajke, postaju ljudi koji ostvaruju snove? Meni su pričane domaće bajke i priče. Moj pokojni tata je bio guslar. Gusle su tradicionalni gudački instrument u Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Guslari su kroz guslarske pjesme opjevavali domaće legende, kao i povijesne događaje. Tata nam je svaku večer pričao priče. Što one koje se prenose usmenom predajom, što one koje je sam smišljao. I kad odrastaš s pričama o domaćim legendama, ne možeš nego i sam pisati o ljepoti svoga kraja i hrabrosti domaćih junaka. I biti zaljubljen u priče o hajducima, kraljevima i vitezovima. Tata me je uvjerio da sam princeza u njegovom kraljevstvu. A on, i kad je otišao, ostao je kralj. Tatine gusle na sebi imaju dva motiva, odnosno dvije osobe: hrvatskog kralja Tomislava i Mijata Tomića. Njih dvojica dijele isti kraj po značajnim događajima: Duvanjsko polje. U ovoj kolumni pišem o bajkovitom, stoljećima poznatom duvanjskom i livanjskom kraju, njihovim junacima i hrani odozgo.

To Duvno, odnosno službeno Tomislavgrad i Duvanjsko polje, u mojim mislima i u tatinim pričama, ostadoše bajkoviti, legendarni i sneni. Prva asocijacija je da konjanici, vjerojatno oni Mijata Tomića ili vojska kralja Tomislava, i dana danas jure poljem. O Mijatu Tomiću, hajduku i njegovoj družini sam pisala kod opisa Blidinja. Da opet ponovimo gradivo, hajduk je to, rodom iz duvanjskog sela Brišnik, koji je okupio svoju družinu u borbi protiv turskog harača i ugnjetavanja raje, običnog puka. Legenda kaže da odmetnuo u hajduke kad je tadašnji kadija htio uzeti njegovu livadu Jabuku, koja je pripadala Duvanjskom polju. Mijat Tomić je simbol junaštva i hrabrosti, borbe za nezaštićene, hercegovački Robin Hood. Druga osoba, po kojoj je Tomislavgrad i dobio ime, je hrvatski kralj Tomislav, koji je okrunjen za kralja 925. godine na Duvanjskom polju. Kralj Tomislav se smatra prvim hrvatskim kraljem i često se naziva najvećim hrvatskim kraljem, budući da je ujedinio hrvatske banovine u kraljevinu i da je obranio Hrvatsku od pljačkaških pohoda Mađara. Kraj je to junake i viteške krvi. Što se tiče hrane, kao tradicionalna se spominje Titkuš. To je bilo sirotinjsko jelo, a zapravo je varijacija na temu hercegovačkih uštipaka sa lučnicom. Od brašna, vode i soli se ispeče tanki bijeli kruh, koji se izlomi, prelije jogurtom i sjeckanim češnjakom, te se tako jede.

Što se tiče modernog pristupa, mjesto za podsjetiti je restoran Renome. Uz moderan pristup i francusku edukaciju, mjesto je to koje će zadovoljiti i najistančanija nepca.

Tomislavgrad graniči sa Livnom, gradom bogate povijesti i netaknute prirode, grad Livanjskog sira i divljih konja. Austrijanci su, za vrijeme austrougarske vladavine, slali svoje stručnjake za sir, koji se tada proizvodio od kravljeg i ovčijeg mlijeka. Tradicija se održala do dana današnjeg, tako da Mljekara Livno pravi, po meni, jedan od najljepših sireva na svijetu. Livanjski sir je punomasni tvrdi sir, okusa orahove jezgre, služi se rezan uz mezu od hercegovačkog pršuta i uz sir iz mijeha, te uz hercegovake uštipke i/ili peksimete. Ipak, meni najljepša kombinacija je livanjski sir sa hercegovačkim medom i orasima. Predobro se slažu na jeziku. Plus hercegovačka kapljica-gozba i pol.

Livanjska atrakcija su divlji livanjski konji. Oni po prirodi nisu divlji, nego pitomi koji su služili kao pomoć u poljoprivrednim poslovima. Budući da je poljoprivredu zamjenila indusrijalizacija, ovi konji žive u prirodi gdje i sami pronalaze hranu i piće, te su se prilagodili prirodi. Prelijepi su, graciozni i autohtoni. Trebate ih vidjeti u njihovoj neometanoj prirodnoj ljepoti.

Ne znam jesu li vam čitali bajke kao djeci, ali ja sam rođena u kraju gdje su živjele legende, gdje i dan danas u vjetru možeš čuti vojsku kralja Tomislava ili Mijatove hajduke. U krvi ovog naroda je junaštvo, viteštvo i hrabrost. "Iz tog blaga blista krunidbena slava, prvog hrvatskog kralja Tomislava. To je blago presjajno svih mojih stoljeća; ruže rumene svih mojih proljeća. Ovdje su sutoni rađali svanuća, ovdje su smrti zore uskrsnuća. Duvanjsko polje nažimlje grudi, usnulu povijet na život budi." Hercegovačke igre prijestolja.

Iz junačke Hercegovine, s ljubavlju!