Kriza trese hercegovačka poduzeća, slijede otkazi?

Prvo su na udaru bile banke, osiguravajuće kuće i leasing kompanije, koje već trpe gubitke zbog, primjerice, pada prodaje novih automobila, ali se kriza sada počela prelijevati i na državne tvrtke poput HT-a Mostar, Hrvatskih pošta Mostar te Aluminija. Iako se radi o izuzetno profitabilnim kompanijama, jasno je kako kriza, ali i maćehinski odnos države, konkretno Vlade Federacije, dovodi do situacije u kojoj plaće kasne, a najavljuju se i otpuštanja djelatnika uz otpremnine.

Bez Uprave


Prema mišljenju Pere Obada, predsjednika Sindikata zaposlenih u HT-u Mostar, kriza je zaista pogodila i ovo poduzeće, ali i ostala poduzeća s područja Hercegovine poput HP-a Mostar, te je apsurdno da se tako profitabilne tvrtke, a još k tomu u državnom vlasništvu, nalaze u nezavidnoj poziciji.
Krivnja zbog ovakvog stanja nalazi se dijelom i u činjenici kako još uvijek nije imenovana nova Uprava HT-a Mostar, konkretno prvi čovjek kompanije, a Obad pritom izražava razočaranje odnosnom većinskog vlasnika, odnosno Vlade prema problemima u kojim su se trenutačno našli radnici.
Iako su, podsjeća, zaposlenici HT-a i HP-a još ranije prema zajedničkom ugovoru odrekli čak 30 milijuna maraka kako bi podigli poduzeća na noge, čini se kako se kriza prvo osjeća na njihovom standardnu.
No, Obad kaže kako za sada kroz proces reorganizacije neće biti tehnoloških viškova, što je obećala i Uprava, međutim, pritom naglašava kako se u HT-u već dvije godine provodi program dobrovoljnih otpremnina. Ipak, kriza se osjeća, pogotovo kroz zadiranje u bruto satnicu radnika, zbog koje je već podignuta i tužba, napominje Obad.

Pitanje osiguranja


No, nisu jedino spomenute dvije tvrtke na udaru krize - već se odavno zna kako je poslovanje, primjerice, Aluminija ugroženo dijelom i zbog nikad provedenog postupka privatizacije. Međutim, predsjednik Gospodarske komore Federacije Jago Lasić ipak vjeruje kako će velike tvrtke s područja Hercegovine preživjeti bez novih otkaza u 2010. osim onih koje su usmjerene na izvoz, poput Aluminija. Naime, tim tvrtkama, smatra Lasić, ukoliko dođe do pada konjunkture na izvoznim tržištima, prijeti novi val krize i smanjenja broja radnika. Naravno, ne treba ni napominjati kakvo je stanje u pojedinim osiguravajućim kućama, poput Hercegovina osiguranja. Stotine tužbi prevarenih radnika nekoliko bh. tvrtki protiv Hercegovina osiguranja pristižu na Općinski sud u Mostaru. Oko 300 tužbi radnika mostarskog Aluminija i Rudnika boksita Tomislavgrad već su stigle, a očekuje se još oko 2000 tužbi iz Aluminija, Elektroprivrede HZ HB, Eroneta. Za isplatu polica životnog osiguranja i premije za koje su prevareni radnici izdvajali novac punih deset godina trebalo bi, prema grubim procjenama, izdvojiti oko 10 milijuna maraka, a svaki bi radnik u prosjeku trebao dobiti od 5 do 8 tisuća maraka.  
Inače, kada se govori o osiguravajućim društvima, jasno je kako tržište osiguranja sve više postaje zatvoreni krug u kojem ima vrlo malo nove premije, a stara lagano nestaje. Istodobno, kupovna moć građana je smanjena, kupuje se samo najnužnije, a osigurava samo što se mora.
Poznati ekonomski stručnjak dr. Vjekoslav Domjan tvrdi kako je teško očekivati velike rezove u takvim kompanijama uoči izbora, no istodobno postavlja pitanje koliko je zapravo učinkovitost globalnog aparata koji tamo radi. Jasno je, upozorava Domjan, kako su te kompanije krcate ljudima, a učinkovitost im je prilično niska, tako da se nakon početka postupka privatizacije može očekivati otpuštanje. Poznato je da se isti rezultati mogu postići za 22 posto smanjenja broja radnika, a što je potvrdila i Svjetska banka, zaključio je Domjan.  

Udar na banke


Globalni ekonomski trendovi, koji su već ranije doveli do lošeg poslovanja banaka, tek sada udaraju na tržište naše zemlje, pri čemu ekonomski analitičari strahuju kako će, osim smanjivanja broja bankarskih poslovnica, doći i do kadrovskih rezanja. Prema mišljenju stručnjaka, činjenica je kako se kriza iz realnog sektora prebacila u financijski, pri čemu je jasno da će komercijalne banke biti prisiljene vršiti rezove

Piše: D. Pušić/dnevni list