Na području Konjica i Jablanice bilo više od 40 logora za Hrvate, najodgovorniji za zločine Sefer Halilović, Zuka i Ćibo

Sefer Halilović, ratni zločin, bradina, Sefer Halilović, logor, Konjic, Jablanica, ratni zločin, Sefer Halilović, zapovjedi, ratni zločin, Sefer Halilović, BIH Dayton, Dayton, Bošnjaci, Hrvati, Uzdolske kalvarije, Grabovica, procesuiranje ratnih zločina, ratni zločini, Sefer Halilović, Crni labudovi, Zločini Armije BiH
...pokrenulo je lavinu pitanja, među kojima je najglasnije ono što postavljaju hrvatski logoraši: Zašto hvatate marginalce kad se zna tko su najodgovornije osobe za zlostavljanje i ubijanje hrvatskih civila i pripadnika HVO-a?

Predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskoga rata u BiH Mirko Zelenika za Dnevnik.ba iznosi bolne činjenice iz ratnih godina:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- Na području sjeverne Hercegovine, u Konjicu i Jablanici bilo je više od 40 logora za Hrvate. Bolje reći, bila je to čitava mreža logora koju su osnovali projektanti akcije Neretva '93. u koordinaciji s tadašnjom lokalnom vlasti. A ti projektanti, ujedno i najodgovorniji za zločine nad Hrvatima na tom području su Sefer Halilović, čelni čovjek, zadužen da provede akciju, Zulfikar Ališpago Zuka, operativno-vojna podrška toj akciji i predsjednik ratnog Predsjedništva u Konjicu i Jablanici dr. Safet Ćibo, kojeg je tadašnje Predsjedništvo RBiH postavilo umjesto legalno izabranih dr. Rusmira Hadžihuseinovića u Konjicu i Nijaza Ivkovića u Jablanici - priča Zelenika.

Zelenika, koji je i sam osjetio svu torturu logora Armije RBiH iz kojeg je pušten 1. travnja 1994. godine (u logorima je proveo 10 i pol mjeseci, od kojih u Muzeju u Jablanici 4,5 mjeseci), ističe kako su dva središnja logora bili onaj u Sportskoj dvorani Musala u Konjicu te u Muzeju u Jablanici.

- Filijalnih logora je bilo mnoštvo. Na području Konjica, nabrojat ću samo neke - Gornje Viševice, Parsovići, Buturović Polje, Čelebići... odakle su hrvatske logoraše Zukini ljudi prebacivali u Musalu, pa u Tarčin, pa iz Čelebića u Jablanicu... Iz Muzeja u Jablanici, logoraše su opet prebacivali u Donju Jablanicu, pa u Donju Drežnicu u crkvu na području mostarske općine, tamo su zlostavljani, mučeni, neki su se vratili, mnogi su ubijeni... - prisjeća se Zelenika bolnih ratnih dana, napominjući još jednom kako je osnovana čitava mreža logora a sve je kontrolirao Specijalni odred za posebne namjene 'Zulfikar' pri Štabu vrhovne komande Armije BiH.

- Tri i pol tisuće Hrvata Konjica i Jablanice prošlo je kroz te logore. Na području Federacije BiH pod kontrolom Armije RBiH bio je ukupno 331 muslimanski logor kroz koji je prošlo 14.440 Hrvata. Kao što jasno stoji i u knjizi Ivice Mlivončića 'Muslimanski logori za Hrvate u BiH u vrijeme rata 1991.-1995.' od tih 14.440 nešto više od 4000 bilo je branitelja HVO-a, dok su sve ostalo u logorima bili zatočeni hrvatski civili. Od 14.400 zarobljenih Hrvata u 331 muslimanskom logoru, ubijeno ih je oko 620 nakon zarobljavanja - kaže Zelenika za Dnevnik.ba.

Zelenika ističe i kako je logor Muzej u Jablanici formiran odlukom ratnog Predsjedništva općina Konjic i Jablanica. Ponovno ističe kako su ovdje sve oči uprte u Tužiteljstvo BiH, jer je akcija Neretva dokumentirana, a uhićuju se 'mali ljudi'.

- U Zenici je vojno-političko muslimansko vodstvo donijelo odluku o akciji Neretva '93., kako bi 'išli oslobađati dolinu Neretve od HVO-a'. I sam sam, prije nego sam zatočen u logor, 13. lipnja 1993. razgovarao s dr. Safetom Ćibom. Pitao sam ga tada zašto je zatočeno naših 28 ljudi. On mi je tada odgovorio: U tijeku je provjera jesu li išta učinili. Ako nisu, dobit će 'ćage' (papire, nap. a.) da ih više nitko na ulici ne može zaskočiti i teretiti ni za što... I mnogi su mu povjerovali. I ja sam mislio da će tako biti. Ali, umjesto da ih puste, zarobili su novih oko 800 Hrvata. I to je krunski dokaz da je dr. Ćibo imao kontrolu nad logorima, da ih je mogao formirati, raspustiti, kad je htio... - kaže Zelenika.

Ogorčeno ističe kako je posebna katastrofa našeg društva u FBiH kako su svi odgovorni za ratne zločine bili u državnoj službi.