FOTO/VIDEO  Hercegovina - zemlja tajanstvenih boja, neodoljivih boja i mirisa

Hercegovina ima kamena i prekrasnih kraških reljefa, ali i plodnih polja, čistih izvora i snažnih rijeka. Ona upravo plijeni pozornost svojom raznolikošću, suprotnostima pa i kontroverzama... To je istodobno ljuti krš i plodno polje, nizina i pitomi brežuljak, suri kamen i crvena zemlja, bezvodno tlo i blato, močvara, jezero i slap... Hercegovina je, zapravo - kao što reče hrvatski pjesnik Dubravko Horvatić - kamena pustinja i bogat vrt. Ovdje ćete doživjeti najljepša svitanja i najromantičnije zalaske sunca, rascvjetala proljeća i plodna ljeta, ali i nepodnošljive ljetne žege i zimske oluje... Toliko suprotnosti a ne samo raznolikosti malo se gdje nalazi na tako malom zemljopisnom prostoru. Čak i podneblje se mijenja na gotovo neznatnim udaljenostima: u nizinskoj Hercegovini, osobito blizu mora klima je sredozemna a na velikim nadmorskim visinama, u planinama, vlada oštra kontinentalna klima. Upravo taj gotovo nemogući spoj daruje nam neslućene mogućnosti, neiscrpnu inspiraciju, neugasivu energiju i neponovljiv doživljaj.

Kako reče poznati hrvatski umjetnički fotograf Ivo Pervan, nimalo ne čudi što se Gospa ljudima ukazala baš u ovom kraju. Uistinu, ovdje u hercegovačkom mjestu Međugorju možete potražiti mir i utjehu u jednome od najvećih Gospinih svetišta na svijetu, koje godišnje posjećuje više od milijun ljudi sa svih meridijana i paralela. U Hercegovinu možete doći i na odmor i uživati u njezinim jedinstvenim prirodnim, gastronomskim, avanturističkim i kulturnim sadržajima...

Možete krenuti iz hercegovačke prijestolnice - grada Mostara, kojeg opjevaše mnogobrojni pjesnici, inspirirani susretom Zapada i Orijenta, na Neretvi podno Veleža. Ili se zaputiti u neki od slikovitih hercegovačkih gradića od Neuma na jugu do Jablanice na sjeveru ili od Livna na zapadu do Ravnoga na istoku. Možete izabrati foto safari u najvećoj močvari u regiji s oko 250 vrsta ptica - u Hutovo blato kod Čapljine. Možete pak otići na rafting na rijeke Neretvu ili Trebižat, kupati se u Jadranskom moru u Neumu, ili krenuti u avanturistička istraživanja u golemu spilju Vjetrenicu kraj Stoca ili u lov na vukove na hercegovačke planine Prenj i Čvrsnicu... Možete poći na skijanje na sve popularnije Kupres ili Blidinje, a možete sudjelovati na jednome od mnogobrojnih kulturnih događaja u Mostaru ili Širokom Brijegu...

Možete uživati u umjetnosti posjetivši širokobriješku franjevačku galeriju ili galeriju posvećenu majci u Ljubuškom, koje čuvaju djela najpoznatijih domaćih i inozemnih umjetnika. Možete pak istraživati povijest razgledavajući najstariji bosansko-hercegovački muzej na Humcu, ruševine rimskog Mogorjela ili uživati u prekrasnoj panorami, koja seže sve do mora, s utvrde hercega Stjepana. Ljubitelji agroturizma mogu uživati u nepreglednim plantažama lubenica, vinogradima ili posljednjim nasadima hercegovačkog duhana. Uz sve to možete kušati tradicionalne gastronomske specijalitete uz vrhunska vina u rustikalnim ugostiteljskim ambijentima ljubuškoga, čitlučkoga, grudskog ili posuškog kraja... Iako sudbinu dijeli sa svojom poznatijom sestrom Bosnom, Hercegovina je kao srednjovjekovna župa Hum, u povijesnim izvorima prvi put spomenuta čak 24 godine prije Bosne, još u desetom stoljeću, kad je njome vladao humski knez Mihovil. Kroz povijest je bila u sastavu bosanskog kraljevstva, a u razdoblju turske vlasti u sastavu bosanskog pašaluka. No, unatoč tome oduvijek je gradila vlastiti identitet. Kroz povijest je mijenjala granice ali je uvijek zauzimala prostor u zaleđu Jadranskog mora a južnije od bosanskih planinskih masiva, čijim središtem protječe rijeka Neretva. Na tom prostoru danas živi oko 400 tisuća stanovnika. Veći dio regije, teritorijalno pripada Federaciji Bosne i Hercegovine, u čijem se sastavu nalaze tri hercegovačke županije - Zapadnohercegovačka (s općinama Ljubuški, Grude, Široki Brijeg i Posušje), Hercegovačko-neretvanska (s općinama Mostar, Čapljina, Neum, Čitluk, Stolac, Ravno, Jablanica, Konjic i Prozor) i Herceg-bosanska (s Tomislavgradom, Livnom i Kupresom). Svaki taj grad gospodarsko je i političko središte sa svojom specifičnom prirodom, poviješću i sadašnjošću. A zajedničko im je da ćete u svakom od tih mjesta susresti iznimno ljubazne i gostoljubive ljude, radišne i poduzetne, ponosne na svoju prošlost ali i sadašnjost.

Između hercegovačkih gradića nižu se polja, brežuljci, kameni putevi i ceste, mediteransko raslinje, vinogradi i brda... Poseban ures te neobično lijepe cjeline su riječice i potoci, koje poput žila presijecaju krš i daju mu rajsko lice. Među rijekama je nedvojbena kraljica, plavo-zelena Neretva, najduža rijeka jadranskoga sliva. Ona je u svome toku, dugom 228 km, toliko raznolika da se pretvara od zahuktale planinske vode koja valja kamenje kroz sutjeske, u razlivenu nizinsku rijeku, spokojnu i lijenu. Desna pritoka Neretve - Trebižat u svome toku na području općine Ljubuški tvori dva veličanstvena kraška vodopada - Kravicu i Koćušu, koji oduzimaju dah tijekom svih godišnjih doba i koji se mogu porediti jedino sa slapovima na Krki i Plivi. O čistoći podzemnih voda, koje «uskrsavaju» na mnogobrojnim hladnim izvorima diljem Hercegovine, možda najbolje svjedoči nedavno otkriveno stanište čovječije ribice u Vitini. Cijeli taj hercegovački prostor ne odiše samo jedinstvenom prirodom već i poviješću.

Na sjeveru Hercegovine leži Duvanjsko polje, gdje je po predaji okrunjen prvi hrvatski kralj - Tomislav. Turski osvajači su iza sebe ostavili prekrasni Počitelj i stari dio Mostara, gdje je uz popularni Stari most, ostala sačuvana cijela gradska jezgra, koja i danas živi u svojoj izvornosti... U rimsko doba u ljubuškom i čapljinskom kraju boravile su rimske legije, o čemu vjerno svjedoče ostaci vojnog kompleksa Bigeste u Ljubuškom, te su se razvijala velika poljoprivredna imanja tzv. villae rusticae od kojih je najočuvanije ono u Mogorjelu kod Čapljine. Iz tog razdoblja potječu i ostaci ranokršćanskih bazilika... Utemeljitelj današnje Hercegovine herceg Stjepan Vukčić Kosača stolovao je u XV. stoljeću u Blagaju i Ljubuškom, koji je - kako kaže legenda - podigao u čast svoje prekrasne supruge Ljubuše... Njegova kći Katarina posljednja je bosanska kraljica...

Najčuveniji spomenik hrvatske nazočnosti i kulture na ovim prostorima je Humačka ploča iz XI. st. pisana na starohrvatskoj ćirilici, tzv. bosančici a pronađena na području Ljubuškoga. To je zapravo jedan od najstarijih spomenika na hrvatskom jeziku uopće. Ploču je moguće vidjeti, uz mnogobrojne predmete iz daleke prošlosti, u franjevačkom muzeju na Humcu, koji je utemeljen 1884. i najstariji je u Bosni i Hercegovini. O povijesti ovog kraja svjedoče i mnogobrojni stećci, monumentalni nadgrobni spomenici, «kameni spavači» kako ih nazva pjesnik a koje je moguće vidjeti na više lokacija u Hercegovini - od Radimlje kraj Stoca do planinskih prostranstava Blidinja. Prvi poznati stanovnici ovih krajeva bili su Iliri, od kojih su ostale mnogobrojne grobne kamene gomile i utvrđene gradine po padinama i vrhuncima brda te kiklopske zidine ilirskog grada Daorsona kraj Stoca, koji se poredi s drevnom Mikenom. Iako je Hercegovina stoljećima pustošena - od Mongola i Turaka do suvremenih osvajača iz susjedstva, može se ponositi bogatom i očuvanom kulturnom i narodnom baštinom, o čemu svjedoče muzeji, knjižnice, umjetničke riznice, galerije, brojni povijesni spomenici, arheološka nalazišta... Hercegovački prkos i ponos uspjeli su pobijediti ili asimilirati sve svoje osvajače. Hercegovina je ostala odvažna i vjerna sebi, iako je oduvijek bila otvorena drugima i drugačijima, gostoljubiva i prilagodljiva.

Iako osvajana, nikada nije pokorena. Od osmanlijskog doba, kada je zaustavljen kotač povijesnog razvoja u ovim krajevima, preko Austro-ugarske koja je europeizirala ali i izrabljivala, do jugoslavenske monarhije i socijalističke Jugoslavije, koje su se odnosile maćehinski prema ovim krajevima, Hercegovina je bila prepuštena vlastitim snagama... Niti jedna vlast nakon propasti srednjovjekovne države zapravo nije doživljavala Hercegovinu svojom, niti je ona ijednoj vlasti u potpunosti bila vjerna. Muslimansko stanovništvo bilo je okrenuto Bosni, istočni dio Hercegovine bio je oslonjen na Crnu Goru a zapadni je tražio utočište u Hrvatskoj. Tamo su se sklanjali, ali i otuda vraćali i iznova osjećali Hercegovinu svojom. Kako napisa Ivo Lučić, Hercegovina se bunila i borila, a buni se i danas - protiv tuđinske vlasti, siromaštva, nepravde, otimačine, pljačke, ignoriranja, kleveta, negiranja i brisanja iz pamćenja... Sve povijesne nedaće iziskivale su mudrosti, hrabrosti, odlučnosti i strpljivosti ovdašnjih ljudi. Stoljećima se ovdje živjelo teško... Vrijeme je teklo sporo...

Hercegovina je, zapravo, imala sreću da preskoči stoljeća, da nema svojih renesansa, klasicizama i baroka, da se očuva i čuva za sebe, za svoju sadašnjost i budućnost u vlastitoj čednosti. Valjalo je pobijediti glad, sušu, neimaštinu i politički teror te preživjeti, čuvati i razvijati vlastiti identitet i ostati vjeran Bogu i svome narodu. U svemu tome iznimnu ulogu odigrala je Katolička Crkva, posebice hercegovački franjevci, koji bijahu čuvari narodne baštine, prosvjetitelji i predvodnici u borbi za narodne interese, pa i po cijenu vlastitog života. Taj težak povijesni hod ljudi na ovim prostorima zasigurno je utjecao i na njihovu osobnost te radišnost i spretnost, osobine koje se i danas prepoznaju daleko izvan njihova zavičaja. Hercegovci su u potrazi za slobodom i kruhom naseljavali i najudaljenije krajeve svijeta. Svugdje su se isticali kao inteligentni i sposobni ljudi, ostavljajući duboke profesionalne i ljudske tragove te pronoseći glas o rodnom kraju, kojem su se uvijek iznova vraćali donoseći kozmopolitski duh... Hercegovci su tako postali najglasniji glasnogovornici svoga kraja ali istodobno i promotori svjetskih iskustava i dosega u zavičaju, gdje su oduvijek napredne ideje nalazile plodno tlo - od gospodarstva do umjetnosti. Zapravo vidljivo je, na svakom koraku, kako stanovnici ovog kraja proteklih stoljeća nisu sjedili skrštenih ruku i samo ljubomorno čuvali, od Boga darovana, prirodna bogatstva. Spomenici civilizacijske, kulturne, znanstvene i političke prošlosti dokaz su snažnog duha i marljivog rada tog dijela hrvatskoga naroda.

Razvijeno obrazovanje i komunikacija sa svijetom, prekrasne bazilike (Široki Brijeg, Tomislavgrad...) i sadržajne knjižnice govore o bogatoj duhovnoj kulturi u Hercegovini. A mnogobrojni običaji, tradicijski zanati i umijeća običnog čovjeka govore o kreativnosti i umjetnosti preživljavanja. O tome svjedoči i bogata narodna i folklorna baština. Najprepoznatljivija je ganga, pred čijim se moćnim zvucima stoljećima «ledila krv u žilama» Turcima i drugim osvajačima. Kako netko napisa, ljudi su ovdje bili primorani postajati pjesnici, jer su pjesma i život vezani neraskidivom niti. Život je značio stalno opiranje a pjesma je izražavala tu borbu protiv svakog posezanja, nepravde, izrabljivanja i sile. Međutim, ganga je tek najprepoznatljiviji a nikako jedini glazbeni izričaj ovog kraja... Hercegovci su često skromni u predstavljanju ljepote i raskošnosti hercegovačkog kraja... Tako su posjetitelji obično iznenađeni onim što vide i kušaju. Neretva, sunce i smokve, kamen i vino, koji su opjevani u popularnoj pjesmi Ranka Bobana «Hercegovina u srcu», tek su skromni dio hercegovačke ponude.

Osim uzgoja vinove loze i spravljanja čuvenih vina žilavke i blatine, dio gospodarske tradicije ovog kraja čini i znamenito «žuto zlato», nadaleko poznati duhan, te kvalitetne žitarice. Nadaleko su poznate i ekološki uzgojene povrtlarske kulture (paprika, rajčica, kupus, raštika, luk...) te voće (smokva, jabuka, badem, lubenica, jagode...). Naime, zahvaljujući blagoj klimi s mnogo sunčanih dana i blizini mora, ovdje voće i povrće sazrijeva mjesec do dva ranije nego u drugim kontinentalnim krajevima. Zahvaljujući njihovoj «zdravoj» proizvodnji ti su proizvodi sve traženiji i u inozemstvu. Od životinjskih vrsta, ovce i koze, goveda i perad su najznačajniji izvor hrane, koji uz bogata lovišta i ribogojilišta jamče kvalitetnu opskrbu stanovništva i turista. Tako u Hercegovini možete kušati vrhunski pršut ali i odličan sir, kvalitetnu janjetinu ali i vrhunski pripremljene riječne ribe ili tradicionalno spravljenu divljač. Hercegovačka variva posebna su priča, koje jednostavno treba kušati! Ljekovito bilje ovog kraja značajan je prehrambeni ali i gospodarski potencijal. Kadulja, vrijesak, smilje i majčina dušica samo su dio prirode koji se pretaču u pčelinji med, uvelike prisutan u gastronomskoj ponudi ovog kraja te daju poseban okus janjećem mesu i ovčijem siru. Prirodne prednosti nadopunjene su marljivošću i poduzetnošću domaćih ljudi pa je Hercegovina danas iznimno važno gospodarsko središte, koje se ponosi uspješnom proizvodnjom i vrlo razvijenom uslužnom djelatnosti. Hercegovina svojim posjetiteljima nudi i ugodnu rekreaciju. Razni sportski tereni (teniska, nogometna i rukometna igrališta, bazeni, skijališta, planinske staze...) samo su dio sportskog ugođaja koji nude ovdašnji turistički profesionalci i entuzijasti a koji istodobno pridonose stasanju talentiranih mladih sportaša. Podsjetimo, mnogobrojni sportaši koji su proslavili Hrvatsku diljem svijeta u nogometu, košarki ili tenisu rođeni su upravo ovdje. Rekreativni sadržaji i mnogobrojni kulturno-povijesni spomenici te zabavne, kulturne i vjerske manifestacije u potpunom su skladu s bogatim prirodnim potencijalima Hercegovine i tamošnjim načinom života pa tako stvaraju jedinstvenu i neponovljivu turističku ponudu ovog kraja. A kako turizam ne poznaje granice, turistička ponuda ovoga kraja izravno je povezana i s čistim morem na makarskom i dubrovačkom primorju... Stoga, mnogobrojni turisti s Jadrana sve češće dolaze na odmor upravo u hercegovačka odredišta. Mnogi od njih ovdje su posljednjih godina kupili nekretnine i planiraju dočekati starost pod hercegovačkim suncem. Hercegovačka otvorenost i gostoljubivost oduvijek su bili dodatna preporuka svima koji su željeli upoznati ovaj kraj ili kušati njegove blagodati. To je sigurno posebnost po kojoj ćete zapamtiti Hercegovinu. Hercegovinu možete upoznati i preko njezinih velikana - od hercega, hajduka i vojskovođa do virtuoza pisane riječi i intelektualaca na svim poljima ljudskog djelovanja... Možete ju upoznati i preko njezinih sportaša svjetskog glasa, poduzetnika ili vrijednih poljoprivrednika... Ali možda je najbolje dopustiti da vam sama Hercegovina ispriča svoju priču, uz zvuke gange i klapa, miris ljekovitog bilja i tradicionalnih jela. Prepustite se njezinim neponovljivim okusima, mirisima, zvukovima i bojama...

Doživite zadivljujuću i tajanstvenu žarku svjetlost, što je umjesto zvuka kao drugdje, budila Ivu Andrića; upoznajte jačinu i jasnoću boja, tu «plavu skamenjenu vječnost» Antuna Branka Šimića, kojom su bili zarobljeni mnogobrojni slikari od Antuna Motike i Gabrijela Jurkića do Đure Sedera... Iskusite nesebično domoljublje ovog kraja koje je vodilo Antu Brunu Bušića, osjetite pjevni govor i jezik - koji je uzdigao Aleksu Šantića; upoznajte nasmijanost i vedrinu duha ovdašnjih ljudi, njihovo zanimljivo i mudro kazivanje, u čemu je inspiraciju nalazio Mak Dizdar... Osjetite miris zemlje, žubor vode, oštrinu kamena i prostranost zvjezdanog neba, koji svojim iskonom, mirom i tajanstvenošću stoljećima osvajaju pozvane i nepozvane. Možda vam Hercegovina otkrije i pokoju tajnu, koju stoljećima čuva i otkriva kad se najmanje nadamo. Hercegovinu jednostavno morate posjetiti, jer su riječi siromašne da opišu svu njezinu ljepotu. A kad dođete onda će, vjerujte, ljubav planuti na prvi pogled i trajati... A trenuci provedeni ovdje postat će prava vječnost.

Mr. sc. Božo Skoko

stap.ba