Magarac je svojevrsni simbol težačkog života u Hercegovini

Magarac je svojevrsni simbol težačkog života koji se vezano za Hercegovca i ljuti hercegovački kamen.
Magarac je kao i njegov gazda, šutke i strpljivo podnosio sam teret koji se našao na njegovim leđima. Po bilo kojem vremenu, po bilo kojoj strmini... sporo ali uvijek sigurno i pouzdano obavljao je svoj posao. Za one koji su se znali nositi sa njegovom tvrdoglavošću bio je zlata vrijedna i nezamjenjiva životinja.
Nekada iza svakog drugog suhozida u Hercegovini bio je zavezan Magarac u svome vrtlu koji je čekao na novi utovar. Danas djeca više i ne znaju kako izgleda magarac.
Vremena se mijenjaju i tako treba biti no, no čini se da je Hercegovac po tko zna koji put prebrzo zaboravio svoju povijest i ostalo pomalo dužan ovoj skromnoj životinji bacivši je potpuno u zaborav.

Unatoč zaboravu danas ipak postoji nekoliko farmi koje uzgajaju magarce i koje profitiraju od toga. Jedna od takvih je i farma magaraca u Sovićima, pokraj Gruda, u vlasništvu obitelji Grizelj, piše grude-online.info.

Iako je magarci danas više ne koriste kao transportno sredstvo njihovo mlijeko postiže visoke cijene što je obitelj Grizelj uvidjela i brzo iskoristila.
Prema istraživanjima, magareće mlijeko najsličnije je majčinom. Sadrži 60 puta više C vitamina nego kravlje. Njihova Farma od 54 magarca od kojih se muze njih 18, uspije proizvesti 3,5 litre mlijeka dnevno. Naime, jedna magarica u prosjeku daje tek 2,5-3 decilitra mlijeka. Proces je takav da se mužnja vrši neposredno nakon što mlado bude pored majke. S obzirom na izuzetno male dnevne količine, ne čudi što je cijena jedne litre magarećeg mlijeka višestruko veća od cijene kravljeg.
Lijepo je vidjeti da postoje farme kao što je ova obitelji Grizelj koja spaja tradiciju i biznis te na kraju krajeva ipak održava da hercegovački magarac ne ode u potpuni zaborav.