Dalmaciji prijeti napad gusjenica iz Hercegovine

Dalmaciji prijeti napad gusjenica iz Hercegovine

Djelatnici Šumarije Tomislavgrad ručnim prskanjem pokušavaju spasiti što se spasiti dade.

- To je za nas ekološka katastrofa - kaže inženjer Nedo Pokrajčić, pomoćnik upravitelja Šumarije. Radi se o smeđoj borovoj osi pilarici. Na svakom su stablu tisuće gusjenica. Pojedu svaki list, pa uništavaju šumu poput požara. A radi se o borovoj šumi koju sadimo na goletima već deset godina na 100 hektara površine. U opasnosti je 200 tisuća sadnica. Ako spasimo trećinu od toga, držimo da smo uspjeli. Štete su goleme. Otišao je trud tisuća šumara, učenika, mještana... koji su dobrovoljnim akcijama pošumljavali duvanjske goleti.

Male šanse za spas
Pokrajčić kaže da svakog proljeća gusjenice napadnu po koje borovo stablo, ali se ove godine radi o nevjerojatnoj najezdi koja bi se mogla proširiti i na susjedna područja Livna, Kupresa i Dalmacije.

- Ovako nešto događa se jednom u 30 godina - dodaje Pokrajčić.
- Pronašao sam podatak da je 1958. godine smeđa borova osa uništila čitave šumske komplekse, a u Hrvatskoj, posebice Dalmaciji, također je bilo sličnih najezda pilarice, ali se tu bore protiv gusjenica prskanjem iz aviona. Ne može se precizirati što je tome uzrok, ali se pretpostavlja da su gusjenicama pogodovale klimatske prilike, blaga zima i toplo proljeće.

Koliko god se 25 djelatnika Šumarije neumorno već danima bori protiv gusjenica ručnim prskanjem, ipak su im male šanse da spase barem trećinu mladih nasada. Jedini spas je prskanje iz aviona, priznaje i Pokrajčić, ali dodaje da Šumarija za to nema novca. Možda bi bilo pametno zadužiti se, jer cijena avionskog prskanja, dugoročno gledano, zaista je mizerna u odnosu na štetu koju će gusjenice napraviti. Naime, postoji opasnost da napadnu i druge šumske vrste i šire područje.
Ugrožena mlada stabla

Radi se o gradaciji jednog štetnika, vjerojatno o pagusjenicama Neodiprion sertifer, koje mogu napraviti velike štete naročito na kulturama bora. Gradacije takvog opsega su rijetke i definitivno ih se može povezati s izmijenjenim uvjetima klime - kazao nam je dr. Milan Pernek iz Hrvatskog šumarskog instituta. Hoće li se ti štetnici pojaviti u Dalmaciji, višeslojno je pitanje. Sugerira se da je ekstremni napad u Tomislavgradu zapravo žarište, odnosno izvor zaraze za Dalmaciju. Teoretski je moguće iako za konkretan slučaj ne postoji znanstveno uporište.

Ako se napad pojavio u blizini granice, bilo bi dobro pregledati šume, postaviti prognozu i spremiti se na mogući napad. Treba imati i na umu da su ugrožena vrlo mlada stabla, dok bi se starija othrvala novim formiranjem iglica, pa je dakle i važno koje se šume nalaze u blizini žarišta.

Nadalje, ako je gradacija jaka u BiH, vrlo je vjerojatno da je i jak antagonistički kompleks (prirodnih neprijatelja). Prirodni neprijatelji (parazitoidi, patogeni i sl.) u pravilu reguliraju zarazu kod gradacija, a samim time vjerojatnost prijelaza štetnika u Dalmaciju smanjuje se na minimum.

Sve u svemu, puno je pitanja otvoreno, ali najavu o apokalipsi tipa da su "gusjenice" pojele šumu držim pretjeranim. Hrvatski šumarski institut preispitat će slučaj s kolegama iz BiH - navodi dr. Milan Pernek.

pišu mia sesardić I Petar Miloš

slobodna dalmacija