Bosanska Blatina: Hercegovačka vina preimenovali u bosanska

...tradicijski vrlo osjetljivoj tematici, a to je proizvodnja vina. U poduljem natpisu jednog američkog kolege (stručnjaka iz područja enologije), posvećenog premijernom dolasku hercegovačke Blatine na američko prodajno tržište, i to za 12 dolara po butelji, Bosna je stavljena kao oznaka njezina geološkog podrijetla. Ovaj lapsus mogao bi se pripisati neupućenosti američkog novinara, ali da se promocija nije radila u režiji Zajednice iseljenih Bošnjaka u St. Louisu.

Uzalud su novinarski opisi da se dobre kapljice vina, medu kojima je na najpoznatija Blatina iz Čitluka, proizvode u južnim sunčanim dijelovima Bosne i Hercegovine, opet se (ne) namjerno omaknuo naziv bosanska Blatina.

Naravno, slučaj u St. Louisu, nije izoliran jer većini restorana diljem Europe koji u svojim vinskim kartama imaju zastupljena vina iz Hercegovine nose oznaku "Wine from Bosnia". Vinari na ovakvu terminološku pojavu još ne reagiraju jer se vode pragmatičnim interesom da je u cijeloj priči najvažnije zaraditi.

Ali što rade turistički zajednice, predstavnici vlasti i njihovi resori čiji je zadatak točno promovirati zemljopisno podrijetlo svojih proizvoda. Ovo više nije političko niti terminološko nego pitanje od gospodarske važnosti za cijelu Bosni i Hercegovinu, ako želi da uđe u punopravno članstvo Europske unije.

Sve robne marke - od hercegovačkih vina, do glamočkog krumpira ili Vlašićkog sira - ako žele biti izvozni artikl, morat će biti brendirane, odnosno zaštićene kao autohtona robna maraka. Na tom vrlo osjetljivom području, unatoč postojanje zakona, kao i Instituta za intelektualno vlasništvo, ne rade ništa niti vlast, a niti oni kojih se to najviše tiče - proizvođači.

Na razni Bosne i Hercegovine uopće ne postoji nikakva državna strategija koja bi ispravila ovakve pogreške, o čemu ovisi, a još će više ovisiti konkurentnost robnih marki iz BiH.

Piše: Z.Jurilj; Večernji list