Rusija uvodi zabranu izvoza benzina i kerozina, moguće i dizela

Rusija uvodi izvanredne mjere na tržištu goriva nakon sve izraženijih problema s opskrbom u pojedinim regijama. Predsjednik Vladimir Putin objavio je privremenu potpunu zabranu izvoza benzina i zrakoplovnog kerozina, a istodobno se razmatra i mogućnost zabrane izvoza dizelskog goriva.

Odluku je Putin objavio tijekom sastanka s državnim i vojnim vrhom, koji je izravno prenosila ruska državna televizija.

"U interesu domaćih potrošača privremeno je uvedena potpuna zabrana izvoza benzina i zrakoplovnog kerozina. Razmatra se potreba uvođenja potpune zabrane izvoza i dizelskog goriva", izjavio je Putin pred vojnim i političkim vodstvom.

Svjestan zabrinutosti u Rusiji zbog nestašica goriva, ruski je predsjednik dodao:

"Znam da ćemo sada raspravljati, mogu se pojaviti pitanja o mogućem gomilanju zaliha, ali zato smo se i okupili kako bismo spriječili sve korake koji nam zapravo nisu potrebni, ne trebamo sami sebi stvarati dodatne probleme. Pa eto, o tim ćemo pitanjima razgovarati."

"Prolazimo kroz teško razdoblje, ali mnogo smo naučili"

Putin je danas priznao da su problemi s gorivom izazvali nestašice u ruskim regijama te da radna skupina radi na osiguravanju dovoljnih količina goriva u cijeloj zemlji.

Obraćajući se na sastanku viših dužnosnika o stanju s distribucijom goriva, pozvao je na mjere kojima bi se poljoprivrednom sektoru osigurale dostatne zalihe.

Putin je danas također rekao da "Rusija prolazi kroz teško razdoblje, ali je zemlja iz toga mnogo naučila". Ruski predsjednik to je poručio na konferenciji vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, uoči parlamentarnih izbora predviđenih za rujan.

Ukrajina sustavno cilja rusku energetiku

Iako je Moskva mjesecima pokušavala umanjiti gospodarske posljedice rata, jasno je da je ova radikalna mjera povezana s ukrajinskom kampanjom napada dronovima na ruska energetska postrojenja. Kijev je posljednjih mjeseci ozbiljno pogodio ruske rafinerijske kapacitete, ciljajući ključna postrojenja stotinama kilometara iza crte bojišnice, što je izazvalo lančanu reakciju i nestašice goriva diljem zemlje.

Samo u proteklih nekoliko dana iz pogona su izbačeni ključni energetski objekti. Rafinerija NORSI, povezana s Lukoilom, četvrta je najveća u državi i drugi najveći proizvođač benzina u Rusiji, a prema navodima, potpuno je obustavila rad nakon snažnog udara dronovima.

Istodobno se procjenjuje da velika rafinerija u Moskvi, koja je pretrpjela velike požare nakon uzastopnih napada, neće moći ponovno pokrenuti proizvodnju prije kraja godine, što je stvorilo ozbiljan problem u opskrbi glavnog grada i okolne regije.

Samo u posljednja 24 sata ukrajinske snage dugog dometa, prema navodima, pogodile su rafineriju Slavjansk u Krasnodarskom kraju te veliko naftno postrojenje u Jaroslavskoj oblasti, smješteno oko 700 kilometara od ukrajinske granice.

Kolaps na okupiranom Krimu i širenje krize

Kriza s gorivom, koja se sada proširila na moskovsku i druge ruske oblasti, započela je potpunim kolapsom na okupiranom poluotoku Krimu. Sustavni ukrajinski udari na mostove, željezničke pruge i naftne terminale na Krimu praktično su paralizirali tamošnje ruske zalihe.

Okupacijske vlasti bile su prisiljene potpuno zaustaviti distribuciju goriva, čak i za građane koji posjeduju kupone za kupnju goriva.

Izvješća s terena u Sevastopolju i drugim krimskim gradovima opisuju kaotično stanje: benzinske postaje su prazne, javna rasvjeta se gasi radi uštede energije, a lokalno stanovništvo satima čeka u redovima za kupone za gorivo.

Strategija Kijeva da oslabi ruski vojni stroj pokazala se učinkovitom jer se nestašica s periferije prelila u samo središte Rusije, prisilivši Kremlj na uvođenje izvanrednih trgovinskih blokada kako bi se zaštitile domaće potrebe, vojska i zrakoplovstvo.