Svjedok Leljak sudu predao pravilnik koji teško tereti Josipa Perkovića

Svjedočenjem Romana Leljaka, slovenskog istraživača "udbaških" arhiva iz vremena bivše države, u ponedjeljak se trebalo u Muenchenu nastaviti suđenje udbašima Zdravku Mustaču i Josipu Perkoviću, a taj je slovenski istraživač rekao da će predložiti da u Muenchenu svjedoči i nekadašnji slovenski predsjednik Milan Kučan koji je pred raspad Jugoslavije vodio slovenski Savez komunista. No, po najnovijim informacijama, to svjedočenje je odgođeno zbog bolesti jedne sutkinje, a novi termin bit će zakazan naknadno.

Kako su ranije najavili slovenski mediji, u Muenchen je pozvano više svjedoka iz Slovenije, uglavnom dužnosnika bivše republičke službe sigurnosti iz vremena bivše Jugoslavije i s njima povezanih osoba. Leljak je slovenskim medijima rekao da su na davanje iskaza u Muenchenu pozvani Marijan Kranjc, Silvo Gorenc, Branko Bračko i Milan Dorič, Slovenac koji živi u Njemačkoj, navodni agent bivše "Udbe" poznat pod nadimkom "Hanzi".

Gorenc je nekadašnji visoki dužnosnik jugoslavenske sigurnosne službe u 60-im i 70-im godinama, kad su se događala ubojstva emigranata u koja je po nalazima Leljaka bila uključena i slovenska republička "Udba".

Marijan Kranjc je nekadašnji general JNA zadužen za kontraobavještajne poslove koji se 1990. na vlastiti zahtjev umirovio i iz Skopja vratio u Sloveniju, no on je za "Reporter" rekao da nije pozvan kao svjedok u Muenchen i da ga nekadašnja "Udba" nikad nije obavještavala o svojim aktivnostima.

Leljak koji se niz godina bavi otkrićima podataka iz tajnih arhiva inače je član oporbene Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše po čijem je stajalištu u Sloveniji potrebno izvršiti lustraciju starih kadrova povezanih s nekadašnjim komunističkim strukturama.

On je prije nekoliko mjeseci, istražujući slučaj nestalog Stjepana Crnogorca, hrvatskog emigranta kojega je po njegovim saznanjima Udba 1972. otela u Austriji i dovela u Sloveniju, gdje mu se gubi trag, Kučana optužio da je bio upoznat s tim slučajem, što je Kučan energično demantirao rekavši da o tome ne zna ništa.

"Za mjesec-dva bit će podignute optužnice za slučaj ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Crnogoraca, a europski uhidbeni nalozi će biti podignuti protiv Silva Gorenca, Borisa Mužiča i Marijana Orožna, jer je upravo slovenska Udba bila ‘zadužena' za ubojstva i operativno djelovanje u Austriji i Njemačkoj", otkriva Leljak.

Leljak je siguran da će biti još postupaka za hrvatske žrtve, a na suđenju Perkoviću i Mustaču svjedočit će o dokumentima koje je pronašao u slovenskom arhivu i po kojima se jasno vidi kakva je bila "struktura zločina" i kako i tko je donosio odluke o likvidacijama emigranata, tko je organizirao i pod kojim uvjetima samu likvidaciju, kao i iz kojih struktura su, u određenim slučajevima, dolazili počinitelji likvidacija.

Leljak, između ostalog, posjeduje dokument jugoslavenske tajne službe koji tereti Josipa Perkovića u slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića." Riječ je o pravilniku koji je napravljen u samo 17 primjeraka, jedan je završio u slovenskom arhivu i ja ga imam", rekao je Leljak i dodao da je taj dokument preveden na njemački jezik i dostavljen njemačkim pravosudnim organima.

Janšina stranka traži nezastarijevanje Udbinih zločina
Vodeća oporbena Slovenska demokratska stranka smatra da bi ubojstva političkih emigranata, koja je u vrijeme bivše Jugoslavije provodila Udba, trebalo tretirati kao zločine protiv čovječnosti koje ne zastarijevaju, a ne kao obična ubojstva.

Takvo je stajalište u siječnju ove godine u parlamentu iznijela Eva Irgl, zastupnica stranke oporbenog čelnika Janeza Janše, pozvavši se na europsku konvenciju o nezastarijevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, te o tome postavila pitanja ministru pravosuđa Goranu Klemenčiču te ministrici unutarnjih poslova Vesne Gjoerkoes Žnidar.

Riječ je o više slučajeva u kojima su još živući bivši slovenski dužnosnici, koji su radili na istaknutim pozicijama u slovenskoj ili jugoslavenskoj službi državne sigurnosti, osumnjičeni za aktivno sudjelovanje u napadima na političke emigrante u Austriji i Saveznoj Republici Njemačkoj 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, temeljem arhivskih dokumenata koje je istraživao Roman Leljak, istraživač blizak SDS-u.

Leljak je svoje informacije o tim slučajevima posredovao organima u Austriji i Njemačkoj koji su zatražili suradnju sa slovenskim policijskim i pravosudnim organima, ali je u Sloveniji opće stajalište uglavnom da se radi o zločinima koji su pali u zastaru pa se osumnjičene ne može procesuirati.

Ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjoerkoes Žnidar rekla je u ponedjeljak u parlamentu, u vezi s istraživanjem tih slučajeva, kako je Slovenija već razmijenila informacije s Austrijom, Hrvatskom i Njemačkom, no da je u Sloveniji pokretanje sudskih postupaka stvar tužiteljstva koje je nezavisno od izvršne vlasti. Slovenska vlada je do sada, u vezi sa sumnjama vezanim za ubojstva "Udbe", istražila preko deset tisuća dokumenata, ustvrdila je ministrica Gjoerkoes Žnidar.

Ministar pravosuđa Goran Klemenčič rekao je da će informaciju o tim slučajevima zatražiti od državnog tužiteljstva i dati zastupnici odgovor u pismenom obliku, ali je potvrdio da se i prije nego što je postao član vlade zauzimao za primjenu konvencije o nezastarijevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti i to "bez obzira jesu li ih počinili crveni ili crni". Zastupnica SDS-a Eva Irgl kazala je da je "Udba" sustavno izvršavala ubojstva političkih i ideoloških protivnika te da bi Slovenija morala tužiteljstvo usmjeravati tako da se ta ubojstva tretiraju kao zločin protiv čovječnosti koji ne ulazi u zastaru. Kazala je da je očito kako policija "radi svoj posao", ali ne i tužiteljstvo, makar je po nekim podacima jugoslavenska Udba u inozemstvu ubila najmanje 70 ljudi.

Nekadašnji visoki dužnosnici slovenske "udbe" o kojima je riječ, poput Janeza Zemljariča, Borisa Mužiča i Silva Gorenca, prethodnih su mjeseci javno negirali navode da su izravno sudjelovali u operacijama likvidiranja političkih protivnika tadašnje SFRJ u inozemstvu, a neki od njih su protiv istraživača arhiva Leljaka pokrenuli i sudski proces zbog klevete.

Izvor: direktno.hr