Državnu zemlju Niko Marušić 2006. kupio je za četiri feninga po kvadratu, a zahvat na zemljištu obrazlagao se općim interesom sadnje vinograda. Općinski sud u Mostaru kupoprodajni je ugovor prvostupanjski proglasio ništavim, dok je zbog dokumentacije za gradnju tvornice Marinada potvrđena optužnica protiv bivšeg gradskog službenika Zdravka Čuljka. Danas se na prostoru u Čulama povezanom s tim slučajem nude građevinske parcele i ističe poruka „Vlasništvo uredno 1/1“.
Prema informacijama Hercegovina.info, prodajna se objava dodatno promiče plaćenim oglašavanjem na Facebooku. U središtu ove priče sada su javna ponuda za kupnju zemljišta, agencija čiji se kontakti navode u oglasu i informacije koje se pritom daju potencijalnim kupcima.
Vinogradi su 2006. bili obrazloženje općeg interesa. Danas prodajni materijal govori o poslovnim projektima, prometnoj povezanosti i urednom vlasništvu. Između tih dviju namjena nalaze se odluke vlasti, parcelacija i sudski postupak koji kupac iz pročitanog oglasa ne može prepoznati.
Ponuda za poslovnu i industrijsku gradnju upućuje na prostor povezan sa slučajem državnog zemljišta koje je kontroverzni poduzetnik blizak HDZ-u Niko Marušić svojedobno kupio za četiri feninga po četvornom metru, a čiji je kupoprodajni ugovor Općinski sud u Mostaru prvostupanjski proglasio ništavim.
Prema informacijama Hercegovina.info, prodajna se objava dodatno promiče plaćenim oglašavanjem na Facebooku. U središtu ove priče sada su javna ponuda za kupnju zemljišta, agencija čiji se kontakti navode u oglasu i informacije koje se pritom daju potencijalnim kupcima.
Na Facebook stranici Industrijska zona Čule objavljena je ponuda koja počinje porukom „Prostor za vašu sljedeću investiciju“.
U njoj se građevinske parcele predstavljaju kao zemljište namijenjeno razvoju poslovnih i industrijskih projekata. Oglašava se mogućnost kupnje pojedinačnih čestica ili više povezanih parcela, uz isticanje strateške lokacije i blizine važnih prometnih pravaca.
Objava za dodatne informacije navodi telefon +387 63 66 55 44. Na stranici i prodajnoj grafici pojavljuje se i adresa info@nekretnineinn.ba. Oba kontakta odgovaraju javno objavljenim kontaktima agencije Nekretnine Inn.
Prodajni materijal dodatno navodi da su parcele građevinsko zemljište u industrijskoj zoni, da do svake vodi put širine šest metara te da su dostupne struja i voda. Kao prednosti ističu se blizina mostarske Južne obilaznice i budućih prometnica. To su tvrdnje oglašivača kojima se kupcu predstavlja vrijednost ponude.
Koliko se sada traži za kvadrat, u pregledanoj Facebook ponudi nije navedeno. No razmjer moguće koristi od prenamjene bio je tema još 2022., kada su vijećnici i Hercegovina.info govorili o mogućoj vrijednosti od 40 KM po četvornom metru.
Četrdeset maraka tisuću je puta više od četiri feninga. Za 1.000 m² po izvornoj cijeni trebalo je izdvojiti 40 KM; ista bi površina po 40 KM/m² vrijedila 40.000 KM. Ta je računica vrijedila ranije, danas, s porastom cijena nekretnina i zemljišta, te prometnim i infrastrukturnim povezivanjem, može se pretpostaviti da bi onaj koji prodaje predmetno zemljište lako mogao u džep pospremiti milijune KM.
Posebno mjesto u grafici zauzima poruka „Vlasništvo uredno 1/1“.
Potencijalnom kupcu takva formulacija sugerira jednostavno i sigurno stjecanje. U slučaju zemljišta povezanog s Marušićevom kupnjom ona zahtijeva odgovor: na kojim se ispravama temelji i zna li agencija za parnicu u kojoj je utvrđena ništavost izvornog ugovora?
Općinski sud u Mostaru 13. studenoga 2025., u predmetu 58 0 P 277737 24 P, utvrdio je ništavost kupoprodajnog ugovora od 28. srpnja 2006. između županijskog ministarstva i Marušića. Zaključio je da je ministarstvo raspolagalo državnom imovinom bez potrebnih ovlasti.
Presudom je naloženo brisanje u izreci navedenih vlasničkih upisa i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja u roku od 30 dana od pravomoćnosti. U službenoj objavi suda presuda je označena kao nepravomoćna. HNŽ i Marušić osporavali su tužbu, a sud njihove argumente u prvom stupnju nije prihvatio.
Upis jednog vlasnika u cijelosti i pravna sigurnost njegova stjecanja različita su pitanja. Kupcu treba objasniti kako je prodavatelj stekao konkretnu česticu, odnosi li se na nju spor i kakve posljedice može imati njegov ishod.
U tekstu Facebook objave i pregledanoj prodajnoj grafici sudski postupak nije spomenut. Ostaje pitanje koje se informacije kupcu daju pri izravnom kontaktu s agencijom.
Marušiću su 2006. prodane velike površine šumskog i poljoprivrednog zemljišta na području Kruševa, Pijesaka i Gubavice za 0,04 KM po četvornom metru. O prodaji oko 134 hektara državne zemlje Hercegovina.info godinama je izvještavala.
Dokumenti iz tog razdoblja pokazuju prvotni cilj zahvata. Vlada HNŽ-a 13. lipnja 2006. proglasila je općim interesom privođenje šume i šumskog zemljišta drugoj kulturi, odnosno podizanje nasada vinove loze. Federalno ministarstvo 19. lipnja odobrilo je krčenje upravo radi vinograda.
U obrazloženju presude pojavljuje se i zemljište u k.o. Čule: dio stare parcele 357/2, uz oznaku k.č. 3228/1 i opis „općenarodna imovina“. Rješenjem je bilo predviđeno određivanje granica vinograda i prateće infrastrukture te upis služnosti. Sud izričito zaključuje da tim rješenjem „nije dato pravo raspolaganja na predmetnim nekretninama njihovom prodajom investitoru“.
Današnja ponuda ima drugu svrhu: kupnja čestica za poslovnu i industrijsku gradnju. Zato javni interes iz 2006. treba ponovno staviti pred institucije koje su ga proglasile i vlast koja je poslije pripremala poslovnu namjenu tog prostora. Što je ostvareno od vinogradarskog projekta i tko je provjeravao pravni temelj nove namjene?
Na katastarskoj karti vidljive su brojne manje čestice. Neki od izvadaka kojima raspolaže Hercegovina.info za k.o. Čule prikazuju:
- 3228/1: 390.686 m², posjednik Vinine d.o.o. Široki Brijeg;
- 3228/45: 7.650 m², posjednik Vinine d.o.o. Široki Brijeg;
- 3228/14: 3.946 m², posjednik ZT Tehnozaštita d.o.o. Mostar.
Sve tri u prikazanim katastarskim podatcima vode se kao „Pašnjak 5. klase“.
Hercegovina.info u rujnu 2022. pisala je o državnoj zemlji prodanoj za četiri feninga i njezinu uključivanju u poslovnu zonu. Aner Žuljević javno je upozoravao na korist koju bi promjena namjene donijela Marušiću.
Gradski Odjel za urbanizam dobio je izravna pitanja o spornom stjecanju zemljišta i mogućem pogodovanju. Njegov odgovor objavljen je 7. listopada 2022., gotovo godinu dana prije usvajanja regulacijskog plana.
Grad je odbacio smišljeno pogodovanje, tvrdio da su sve zakonske procedure poštovane i pozvao se na razvoj gospodarstva. O stjecanju zemljišta napisao je: „Grad Mostar nije nadležan baviti se analizom načina i konteksta na koji je bilo tko došao u vlasništvo nekog zemljišta.“
Gradske službe, dakle, dobile su pitanja o pravnoj povijesti zemljišta i na njih službeno odgovorile. Potom se o koristima njegove prenamjene raspravljalo i pred vijećnicima.
Na sjednici 31. listopada 2022. izmjene Prostornog plana Mostara nisu dobile potrebnu dvotrećinsku većinu. Prema izvještaju Hercegovina.info sa sjednice, oporba se usprotivila proširenju poslovne zone na Marušićevo zemljište. HDZ-ov vijećnik Antonio Zelenika izuzeo se iz glasovanja.
Kordić je tada osobno preuzeo inicijativu: „Ja sam isključivi inicijator proširenja poslovne zone Miljkovići.“ Širenje je obrazlagao dolaskom investitora i najavom 2.500 radnih mjesta, prenoseći Marušićevu spremnost da za takvo ulaganje besplatno ustupi zemljište.
“Gospodin Marušić uopće nije znao, a evo ljudi koji su sudjelovali u pripremi ovoga mogu to potvrditi. U razgovoru s njim i objašnjavanju što mi je ideja gospodin je ponudio ‘ukoliko će Mario netko ponuditi otvaranje dvije i pol tisuće radnih mjesta ja sam spreman pokloniti tu lokaciju, dodijeliti, vratiti gradu, šta god treba”, istaknuo je tada gradonačelnik.
Boška Ćavar tražila je uklanjanje proširenja iz prijedloga. Silvio Bubalo upozoravao je na pretvaranje zemljišta namijenjenog vinogradima u poslovnu zonu i mogući rast vrijednosti s četiri feninga na 40 maraka.
"S 4 feninga na 40 maraka bez ikakva ulaganja i truda. Ne vidim kako to netko normalan može podržati" kazao je tada.
Slaven Bevanda tražio je stručne i ekonomske razloge proširenja na k.o. Čule, a Arman Zalihić otvorio pitanje pogodovanja. Korist za Marušića bila je glava tema rasprave za vijećničkom govornicom.
Hercegovina.info 3. studenoga 2022. upozorila je i na odnos površina: predloženo proširenje obuhvaćalo je 600.000 m², dok je za najavljenog investitora trebalo 100.000 m². Preostalih pola milijuna kvadrata, uz tada spominjanih 40 KM po kvadratu, davalo je računicu od 20 milijuna KM. To je bila procjena mogućeg rasta vrijednosti nakon prenamjene; ostvarene prodajne cijene i prihod tek trebaju pokazati ugovori.
Izmjene i dopune Prostornog plana ipak su usvojene 29. studenoga 2022., s 25 glasova za i osam suzdržanih. Prema tadašnjem izvještaju Hercegovina.info, uz potporu SDA i HDZ-a na Marušićevu zemljištu građevinsku namjenu dobilo je 150.000 m², nakon smanjenja prethodno predloženog proširenja.
Oglašivač se poziva na regulacijski plan i industrijsku namjenu parcela. Upravo zato treba objaviti naziv plana, odluku o njegovu usvajanju i grafički prilog iz kojeg se vidi položaj svake ponuđene čestice.
Grafički materijal za Poslovnu zonu Miljkovići, objavljen na službenoj stranici Grada Mostara u lipnju 2023., pokazuje važnu razliku. U prvom prilogu područje označeno brojem 15 i režimom RI u tablici ima staru namjenu „Poljoprivredna površina“, a novu „Poslovna zona“. Područje s oznakom 100 već je bilo poslovna zona.
Ružičasta linija označava granicu obuhvata regulacijskog plana. Područje „15 RI“, koje u ovoj priči povezujemo s Marušićevim zemljištem, na prikazu se nalazi jugozapadno, izvan te granice. Drugi prilog zasebno prikazuje granicu obuhvata plana. Prostorna prenamjena i obuhvat detaljnog plana, dakle, na objavljenim crtežima ne poklapaju se u cijelosti.
Grad je 31. kolovoza 2023. usvojio Regulacijski plan Poslovna zona „Miljkovići“, uz 24 glasa za i šest suzdržanih. Usvojena odluka govori o obuhvatu od 180 hektara, čija je granica utvrđena odlukom o pristupanju izradi plana. Postojanje tog dokumenta ne potvrđuje da su njime uređene sve parcele ponuđene pod nazivom Industrijska zona Čule.
U Lokalnom akcijskom planu zapošljavanja Grada Mostara za 2024.–2027., objavljenom na službenoj gradskoj stranici, Čule i Miljkovići navedeni su kao zasebne poslovne zone. Dokument navodi da Gajevi i Miljkovići imaju regulacijske planove, dok za ostale planirane zone pojedinačne planove treba izraditi.
Prema usvojenoj odluci, RI označava režim građenja prvog stupnja, uz obvezu izrade urbanističkog projekta ili regulacijskog plana. Kupcu koji plaća zemljište za gradnju treba pokazati koji važeći provedbeni dokument uređuje upravo njegovu česticu i pod kojim uvjetima na njoj može graditi. Oglašivač i Grad trebaju razjasniti postoji li za područje izvan prikazanog obuhvata drugi plan, urbanistički projekt ili kasnija izmjena granice.
Gradonačelnik Mario Kordić 18. rujna 2025. otvorio je tvornicu Marinada u Kruševu i čestitao obitelji Marušić.
„Našim investitorima bili smo pomoć ne samo deklarativna, nego i istinska“, rekao je, prema službenoj gradskoj objavi.
Dodao je: „Mi stojimo iza svojih investitora.“
Kordić treba objasniti što je ta pomoć konkretno sadržavala i kako su gradske službe provjeravale zemljišnu i urbanističku dokumentaciju. Njegova javno istaknuta potpora investitorima nosi i obvezu da objasni postupanje Grada prema državnoj imovini.
Projekt tvornice ima zaseban kaznenopravni kontekst. Općinski sud 7. siječnja 2025. potvrdio je optužnicu protiv bivšeg šefa Službe za građevinske poslove Zdravka Čuljka zbog dokumentacije za urbanističku suglasnost izdane bez propisane stručne ocjene na lokaciji bez obveznog detaljnog regulacijskog plana. Sud je u svibnju 2026. potvrdio da se Čuljak izjasnio da nije kriv.
Taj postupak odnosi se na optužbe protiv Čuljka i odvojen je od parnice o državnom zemljištu.
U zasebnom predmetu poslovne zone Gajevi Ustavni sud BiH 25. rujna 2026. odbacio je kao nedopuštenu apelaciju Grada Mostara. Prethodno je Županijski sud, povodom žalbe države BiH, odbio gradski zahtjev za zabilježbu građevinskog zemljišta. U obrazloženju je naglašeno da se postupkom takve zabilježbe ne odlučuje o vlasništvu.
U Marušićevu slučaju vlasnički temelj morat će se razjasniti u njegovu sudskom postupku. Planska namjena i prodajna reklama kupcu ne daju odgovor na to pitanje. Pravni položaj svakog kasnijeg kupca ovisi o konkretnim upisima, povijesti stjecanja i odnosu njegove čestice prema predmetu spora.
Nekretnine Inn treba objasniti za koga se oglašava prodaja, koje su točno čestice u ponudi, na kojim ispravama temelji tvrdnju o urednom vlasništvu i obavještava li zainteresirane kupce o sudskom postupku. Posebno treba razjasniti tko naručuje i financira promociju ponude.
Marušić i tvrtka Vinine trebaju odgovoriti koje su čestice izdvojene iz izvornog zemljišta, koliko ih je prodano i što je kupcima rečeno o sporu. Grad Mostar treba objaviti dokumentaciju na temelju koje je pripremao planske uvjete za poslovnu gradnju na ovom području te objasniti postupanje nakon prvostupanjske presude.
Županijska vlast Marušiću je prodala državnu zemlju za četiri feninga po kvadratu. Vinogradima se obrazlagao opći interes za zahvat na toj zemlji. Gradska vlast poslije je mijenjala prostornu namjenu dijela tog prostora u poslovnu. Danas se preko Facebooka, uz kontakte Nekretnine Inn, traže kupci. Od državne zemlje do privatne prodajne ponude vodi sasvim konkretan niz odluka vlasti.
Kordić je osobno branio proširenje zone i slušao upozorenja o koristi za Marušića. Na otvorenju Marinade poslije je poručio: „Mi stojimo iza svojih investitora.“ Gradska je vlast pripremala poslovnu namjenu zemljišta, dok je provjeru njegova stjecanja proglašavala pitanjem izvan svoje nadležnosti.
U prodajnoj ponudi sada se ističe uredno vlasništvo. O prvostupanjskoj presudi kojom je izvorni ugovor proglašen ništavim u pregledanoj reklami nema ni retka. Nakon svih odluka, obrazloženja općeg interesa i javnih poruka potpore, država svoje zemljište traži na sudu. Kupce za parcele traži se putem Facebooka, a nekako sumnjamo da će cijena biti skromna kao onda kada je Marušić postao vlasnik državnog zemljišta.
Vezani članci