Sve više članica EU drži da treba mijenjati izborni zakon u BiH

Vidi originalni članak

Nakon jučerašnje rasprave u Vijeću za vanjske poslove EU sve je veći broj država članica koje imaju razumijevanja za zabrinutost Hrvatske za poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini, rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić jučer u Bruxellesu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na inicijativu Hrvatske ministri vanjskih poslova svih 28 članica EU raspravljali su o BiH nakon održanih izbora i posebno o zabrinutosti Hrvatske zbog toga što je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran Željko Komšić uz pomoć bošnjačkih, a ne hrvatskih birača. O ovoj točki nije bilo pisanih zaključaka, samo rasprava iza zatvorenih vrata, o čijem se sadržaju moglo doznati samo iz izjava ministara, i to ponajprije hrvatske ministrice.

Prema riječima Marije Pejčinović-Burić, puno država članica javilo se za riječ o ovoj temi, pri čemu su se formirala dva pomalo različita pristupa. Dio država članica ostaje na pristupu da EU na BiH treba gledati kroz tzv. reformsku agendu i da je taj reformski put okvir za rješavanje svih pitanja, pa i pitanja političke nestabilnosti. Hrvatski je pristup - s kojim se, dakle, prema tvrdnjama ministrice Pejčinović-Burić, složilo više država nego što je dosad bio slučaj - da se prvo pomogne BiH da se politički stabilizira, i to na sljedeći način:

- Naš je prijedlog da se prvo osigura implementacija izbornih rezultata prema presudi Ustavnog suda u slučaju Ljubić, zatim da se u drugom koraku, koji bi uslijedio vrlo brzo nakon prvog, ide na izmjenu izbornog zakona u skladu s Ustavom BiH i presudom Ustavnog suda, a onda da se nastavi raditi na reformskoj agendi. Možda smo se razilazili oko toga koji su prioriteti, što će ići prvo, a što iza toga, ali svi smo se složili da je reformski put BiH vrlo važan i da daje okvir za rješavanje svih pitanja - rekla je ministrica Pejčinović-Burić.

Hrvatska šefica diplomacije na sastanku je ponovila da je na posljednjim izborima, i to već treći put, narušena jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. - Ovo je početak jedne rasprave u Vijeću EU, sigurno će se o tome raspravljati i dalje, a mi smo se založili da u nekoj budućoj raspravi budu i zaključci - dodala je hrvatska ministrica.

Kako neslužbeno doznajemo, u taboru država članica koje se nisu priklonile hrvatskom razmišljanju prevladava i dalje težnja da se legitimnost izbornih rezultata u BiH promatra kroz prizmu "jedan čovjek - jedan glas", a ne kroz prizmu konstitutivnih naroda, po kojima je BiH ipak specifična u odnosu na države članice Europske unije. Hrvatska diplomacija i dalje je ustrajna na tome da svima u EU objašnjava specifičnost konstitutivnih naroda u BiH, čija je jednakopravnost zajamčena i Daytonskim mirovnim sporazumom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

večernji.ba

Vezani članci