Demografski put Hrvatske prema budućnosti

Hrvatska bi trebala ulagati u rođenje nove djece, koje bi kasnije educirala i odgajala za potrebe drugih država, tako nekako demografski plan obnove Hrvatske doživljavaju smušeni i neobrazovani političari. Sada se konačno netko dosjetio ideje da samo rađanje novih Hrvata je možda malo preskupi proces i da je jednostavnije zvati iseljene Hrvate da se vrate u Hrvatsku koja je sad gospodarski i ono najvažnije pravosudno uštimana.

Demograf Stjepan Šterc poručio je na tribini "Demografski put Hrvatske prema budućnosti", kako je povezivanje Hrvatske s iseljeništvom strateško pitanje za demografsku revitalizaciju i gospodarski razvoj. Naveo je Irsku, Island, Francusku i skandinavske zemlje kao primjere kako preokrenuti loša demografska kretanja.

Sada nam preostaje da svi zajedno ukazujemo na činjenicu da je demografsko pitanje odmah iza gospodarskog, najvažnije za opstanak i budućnost Hrvatske, štoviše da su demografska rješenja temelj svakog drugog razvitka, pa i gospodarskog, dodaje.

Negativna demografska kretanja, prirodni pad i iseljavanje, vode u urušavanje svih sustava u državi, zdravstvenog, mirovinskog, obrazovnog i sustava radne snage, zbog čega političari moraju shvatiti da ne postoji ništa važnije od tih pitanja, o kojima će ovisiti budućnost Hrvatske, rekao je Šterc. Istaknuo je da se demografska slika jedne zemlje mijenja kroz dva modela - revitalizacijskim modelom domicilne populacije i onim useljeničkim. Za Hrvatsku je sada sretna okolnost da ima bogato iseljeništvo, te bi ono sada moralo biti potencijal za demografsku revitalizaciju Hrvatske. Moramo se povezati s iseljeništvom, jer je to strateško pitanje, ne samo demografskog opstanaka, već i gospodarskog, poručio je Šterc.

Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, najavila je donošenje demografske strategije s programom svih demografskih mjera, istaknuvši da demografska zapuštenost traje od pedesetih godina prošlog stoljeća, ne može se riješiti u kratkom roku, ali se s nekim mjerama već kreće. Primjerice, kazala je, u Poreznoj upravi se primjenjuje porast neoporezivog djela dohotka ovisno o broju djece u obitelji, a slijede prijedlozi tog ministarstva da se ugradi u državni proračun da se ne oporezuju rodiljske naknade oca ili majke, da se delimitira drugi dio porodiljske naknade i slično.

Državni tajnik ministarstva demografije, demograf Marin Strmota naglasio je da negativni prirodni prirast traje četvrt stoljeća, iseljavanje dulje od sto godina, a slika je sada gora nego što se zna, jer statistike ne obuhvaćaju sve nove iseljenike.

Uređivanjem situacije u pravosuđu ostvario bi se jaki temelj za povratak iseljenih Hrvata. Neuređeno pravosuđe danas štiti loše gospodarstvenike, pokvarene političare i cijeli niz malverzacija, pa je sasvim razvidno da je pravosuđe usporilo napredak hrvatske na svim društvenim cjelinama.

Hoće li naši demografi uspjeti pritisnuti pravosuđe, ostaje da se vidi.