Plaće od 1.095 do 2.408 KM: Evo tko u Hercegovini zarađuje najviše, a tko najmanje

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Više od tisuću maraka razlike u prosječnoj mjesečnoj plaći zaposlenih u istoj djelatnosti, ovisno o tome u kojoj županiji rade. Takvu sliku tržišta rada u Hercegovini otkrivaju podaci Federalnog zavoda za statistiku za kolovoz 2026. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najviše prosječne plaće bilježe se u energetici, financijskim djelatnostima i zdravstvu, dok su zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu i pojedinim industrijskim djelatnostima znatno ispod županijskih prosjeka.

Analizirali smo podatke za Hercegovačko-neretvansku, Zapadnohercegovačku i Hercegbosansku županiju.

HNŽ odmah iza Sarajeva

Prosječna neto plaća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u kolovozu je iznosila 1.784 KM, čime je HNŽ zauzeo drugo mjesto među deset županija u Federaciji BiH, iza Sarajevske županije, u kojoj je prosjek iznosio 2.028 KM.

U Hercegbosanskoj županiji prosječna neto plaća iznosila je 1.624 KM, a u Zapadnohercegovačkoj 1.579 KM.

Prosjek Federacije BiH iznosio je 1.708 KM.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, iza ukupnih prosjeka kriju se velike razlike između pojedinih djelatnosti.

Energetika iznad 2.400 KM

Najbolje plaćena djelatnost u HNŽ-u je energetika, s prosječnom neto plaćom od 2.408 KM. Slijede informacije i komunikacije s 2.375 KM te prijevoz i skladištenje s 2.199 KM.

U Zapadnohercegovačkoj županiji najbolje su plaćeni zaposleni u financijskim djelatnostima i osiguranju, s prosječnom plaćom od 2.297 KM.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hercegbosanskoj županiji na vrhu je zdravstvo i socijalna skrb, gdje prosječna neto plaća iznosi 2.357 KM. Najniži prosjek zabilježen je u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, svega 1.095 KM.

U javnoj upravi više od 2.000 KM, u trgovini oko 1.300

Posebno su izražene razlike između javne uprave i djelatnosti poput trgovine i ugostiteljstva.

Prosječne plaće u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju u sve tri promatrane županije premašuju 2.000 KM.

U HNŽ-u iznose 2.122 KM, u ŽZH-u 2.073 KM, a u HBŽ-u 2.013 KM.

Istodobno, prosječna plaća u trgovini ni u jednoj od triju županija ne doseže 1.350 KM.

U HNŽ-u razlika između prosječnih plaća u javnoj upravi i trgovini iznosi 793 KM mjesečno, odnosno više od 9.500 KM na godišnjoj razini ako bi se takav odnos zadržao tijekom cijele godine.

Gotovo 118 tisuća noćenja, a plaća 1.173 KM

Posebno je zanimljiva situacija u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, jednoj od ključnih djelatnosti hercegovačkog gospodarstva.

Tijekom kolovoza u HNŽ-u evidentirano je 46.811 dolazaka turista i 117.947 noćenja. Broj noćenja bio je 0,7 posto veći nego u istom mjesecu prethodne godine, premda je broj dolazaka smanjen.

Unatoč velikom turističkom prometu tijekom vrhunca sezone, prosječna neto plaća u hotelijerstvu i ugostiteljstvu iznosila je svega 1.173 KM.

To je čak 611 KM manje od ukupne prosječne plaće u županiji.

Još je niži prosjek u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje zaposleni u ovoj djelatnosti prosječno primaju 1.145 KM, dok u Hercegbosanskoj županiji primaju 1.173 KM.

Građevinarstvo bolje plaćeno na zapadu Hercegovine

Dok HNŽ prednjači u brojnim visokoplaćenim djelatnostima, situacija je obrnuta u građevinarstvu.

Prosječna plaća u toj djelatnosti u Zapadnohercegovačkoj županiji iznosila je 1.717 KM, što je 440 KM više nego u HNŽ-u, gdje građevinarstvo bilježi prosjek od 1.277 KM.

ŽZH prednjači i u prerađivačkoj industriji, s prosječnom plaćom od 1.692 KM, u odnosu na 1.408 KM u HNŽ-u i svega 1.180 KM u HBŽ-u.

Najveće razlike vidljive su u prijevozu i skladištenju. Prosječna plaća u toj djelatnosti u HNŽ-u iznosi 2.199 KM, u ŽZH-u 1.203 KM, a u HBŽ-u 1.154 KM.

Što statistika ne otkriva?

Objavljeni podaci predstavljaju prosječne isplaćene neto plaće po djelatnostima, a ne medijalne plaće niti iznose koje prima većina zaposlenih.

Također, statistička podjela prema djelatnostima ne omogućuje potpuno razdvajanje zaposlenih u javnom i privatnom sektoru.

Ipak, brojke jasno pokazuju koliko se položaj zaposlenih u Hercegovini razlikuje ovisno o djelatnosti i mjestu rada.

Otvaraju i važno pitanje: koliko koristi od gospodarskog razvoja Hercegovine osjećaju radnici u djelatnostima na kojima taj razvoj počiva?

Vezani članci