Glavaš na slobodi još šest mjeseci

Hercegovina.info
Vidi originalni članak
Na temelju potpisanih međudržavnih sporazuma između Hrvatske i BiH, hrvatsko je pravosuđe do polovine kolovoza uputilo ukupno 26 zahtjeva za provedbom pravomoćnih presuda.

Među predmetima koje je zaprimilo bosanskohercegovačko Ministarstvo pravosuđa jest i onaj koji se odnosi na riječkog liječnika dr. Ognjena Šimića, koji je zbog primanja mita na Županijskom sudu u Rijeci osuđen na pet godina zatvora, piše slobodna dalmacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imena u tajnosti

Ostalih 25 zahtjeva obje strane za sada drže u tajnosti. Glasnogovornica hrvatskog Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić objasnila nam je da bi otkrivanje liste imena za koje je na temelju pravomoćnih sudskih presuda zatraženo da kaznu služe u susjednoj zemlji otvorilo prostor za opstrukciju čitavog postupka.

Naime, otkrivanjem imena bjeguncima bi se, prema njezinim riječima, moglo signalizirati da je vrijeme za novi bijeg, ovaj put iz Bosne i Hercegovine u neku treću zemlju.

Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske još nije dostavilo molbu Ministarstvu pravde BiH za priznanje i izvršenje pravomoćne presude koju je Branimiru Glavašu izrekao Vrhovni sud RH, kazao je u utorak za “Slobodnu” pomoćnik ministra pravde BiH Nikola Sladoje.

U ministarstvu pravosuđa susjedne zemlje objašnjavaju da procedura, od upućivanja molbe za izvršenje pravomoćne presude do pristupanja izvršenju presude, traje najmanje šest mjeseci.

− Postupak priznanja i izvršenja presuda strane države u kaznenim stvarima zahtijeva prvo priznanje strane sudske presude, na koju osuđena osoba ima pravo žalbe, što podrazumijeva postupak po eventualno uloženoj žalbi, a tek nakon pravomoćnosti presude, kojom se priznaje strana sudska presuda i osuđenoj se osobi ponovno izriče kazna prema zakonima države u kojoj se ta kazna treba izvršiti, pristupa se izvršenju kazne − podcrtava pomoćnik ministra pravosuđa BiH, ističući da je riječ o “međunarodnoj pravnoj pomoći, koja zahtijeva vrlo složene i kompleksne procedure”.

Nakon što se okonča proces potvrđivanja pravomoćnosti presude, bjegunac od zakona ima pravo izbora u kojoj zemlji želi odslužiti izrečenu kaznu.

Bijeg preko granice

Konkretno, tek za šest mjeseci, nakon okončanja procedure potvrđivanja sudske presude, Branimir Glavaš birat će hoće li odslužiti kaznu u Zenici ili Lepoglavi.

Prema procjenama bosanskohercegovačkog ministarstva pravosuđa, u toj se zemlji nalazi ukupno 50 pravomoćno osuđenih osoba iz Hrvatske.

Sporazum za sada ne nudi rješenje za bijeg preko granice u slučajevima kad su postupci još u fazi istrage.

U BiH su tako sigurnost našli Blaž Petrović, kojemu je u Hrvatskoj dosuđen pritvor zbog sumnji u fiktivno poslovanje s 9,6 milijuna kuna, Jozo Ćurković, bivši direktor Salonita optužen za malverzacije teške 100 milijuna kuna, Josip Golemović, građevinski poduzetnik osumnjičen u aferi “Ipsilon”, Željko Vrbat, osumnjičen za pljačku Getroa u Sesvetama, te Miljenko Žaja Krojf, kojega se tereti za mafijaško ubojstvo u Zagrebu devedesetih godina.

MARINA KARLOVIĆ-SABOLIĆ / ZDRAVKA SOLDIĆ-ARAR

Zenica je bila jugoslavenski Alcatraz

Kaznionica u Zenici, koja je svojedobno nosila zloglasnu etiketu jugoslavenskog Alcatraza, stara je 126 godina, a u svojim najslavnijim danima u njoj je bilo i do 5000 ljudi.

U Zenici su robijali i atentator na Franza Ferdinanda Vasa Čubrilović, četnički vojvoda Vojislav Šešelj, pravoslavni episkop Varnava Nastić, mostarsko-duvanjski biskup Petar Čulo, te svećenik don Anto Baković.

Tijekom rata u BiH jedan zatvorski odjel preuređen je u zarobljenički logor za pripadnike vojske Republike Srpske i HVO-a. Od poznatijih imena, u Zenici zatvorsku kaznu trenutno služi islamski terorist Abu Hamza, kojega se dovodilo u vezu s pripremom atentata na Papu. Nekoliko kažnjenika svjedočilo je da je zenički zatvor danas pun droge i oružja, te da nisu rijetkost ni silovanja.

Jedan telefon dolazi na 75 zatvorenika, a svaki od njih ima pravo na pet minuta razgovora. Cijena mita za izlazak vikendom kreće se od 500 do 1000 maraka. U zatvoru je smješten veliki broj vehabija. Za razliku od običnih kažnjenika, povlašteni se smještaju u vanjski odjel.

Nekima od njih je, prema riječima jednog kažnjenika koji je nakon odsluženja kazne u bosanskohercegovačkom Dnevnom listu progovorio o uvjetima u Zenici, omogućeno da samo dva dana budu u zatvoru, dok ostatak tjedna provode na slobodi. Među njima su, tvrdi ovaj svjedok, i egzekutori iz tzv. bugojanske skupine koji su pobili tamošnje Hrvate.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

BiH traži Bendera

BiH je do sada uputila 29 zahtjeva za preuzimanje izvršenja kazni izrečenih pred sudovima u BiH. Najpoznatiji bjegunac od bosanskohercegovačkog pravosuđa u RH, Ivan Bender, uskoro bi pred zagrebačkim sudom trebao dobiti potvrdu pravomoćnosti sudske presude iz BiH.


 

Sporazum

Izmjenama međudržavnog Sporazuma o međusobnom izvršenju sudskih odluka u kaznenim stvarima, koje su Hrvatska i BiH potpisale 10. veljače, u praksi se onemogućava zloupotreba dvostrukog državljanstva u kojima osuđenici iz jedne zemlje bježe u drugu kako bi izbjegli izvršavanje zatvorske kazne. Do tada su svi bjegunci koje bi uhvatila policija trebali dati svoj formalni pristanak za izdržavanje kazne u drugoj zemlji. Sada je ta mogućnost ukinuta, a osobe koje zlorabe dvojno državljanstvo kaznu će morati izdržavati u zatvorima zemlje u koju su pobjegle. Uvjet da bi netko u BiH izdržavao kaznu na koju je osuđen u Hrvatskoj jest da je presuda pravomoćna i da nije donesena u odsutnosti.

Vezani članci