Glavaš na slobodi još šest mjeseci

Branimir Glavaš, Branimir Glavaš, Branimir Glavaš, Branimir Glavaš, Branimir Glavaš
Na temelju potpisanih međudržavnih sporazuma između Hrvatske i BiH, hrvatsko je pravosuđe do polovine kolovoza uputilo ukupno 26 zahtjeva za provedbom pravomoćnih presuda.

Među predmetima koje je zaprimilo bosanskohercegovačko Ministarstvo pravosuđa jest i onaj koji se odnosi na riječkog liječnika dr. Ognjena Šimića, koji je zbog primanja mita na Županijskom sudu u Rijeci osuđen na pet godina zatvora, piše slobodna dalmacija.

Imena u tajnosti

Ostalih 25 zahtjeva obje strane za sada drže u tajnosti. Glasnogovornica hrvatskog Ministarstva pravosuđa Vesna Dovranić objasnila nam je da bi otkrivanje liste imena za koje je na temelju pravomoćnih sudskih presuda zatraženo da kaznu služe u susjednoj zemlji otvorilo prostor za opstrukciju čitavog postupka.

Naime, otkrivanjem imena bjeguncima bi se, prema njezinim riječima, moglo signalizirati da je vrijeme za novi bijeg, ovaj put iz Bosne i Hercegovine u neku treću zemlju.

Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske još nije dostavilo molbu Ministarstvu pravde BiH za priznanje i izvršenje pravomoćne presude koju je Branimiru Glavašu izrekao Vrhovni sud RH, kazao je u utorak za “Slobodnu” pomoćnik ministra pravde BiH Nikola Sladoje.

U ministarstvu pravosuđa susjedne zemlje objašnjavaju da procedura, od upućivanja molbe za izvršenje pravomoćne presude do pristupanja izvršenju presude, traje najmanje šest mjeseci.

− Postupak priznanja i izvršenja presuda strane države u kaznenim stvarima zahtijeva prvo priznanje strane sudske presude, na koju osuđena osoba ima pravo žalbe, što podrazumijeva postupak po eventualno uloženoj žalbi, a tek nakon pravomoćnosti presude, kojom se priznaje strana sudska presuda i osuđenoj se osobi ponovno izriče kazna prema zakonima države u kojoj se ta kazna treba izvršiti, pristupa se izvršenju kazne − podcrtava pomoćnik ministra pravosuđa BiH, ističući da je riječ o “međunarodnoj pravnoj pomoći, koja zahtijeva vrlo složene i kompleksne procedure”.

Nakon što se okonča proces potvrđivanja pravomoćnosti presude, bjegunac od zakona ima pravo izbora u kojoj zemlji želi odslužiti izrečenu kaznu.

Bijeg preko granice

Konkretno, tek za šest mjeseci, nakon okončanja procedure potvrđivanja sudske presude, Branimir Glavaš birat će hoće li odslužiti kaznu u Zenici ili Lepoglavi.

Prema procjenama bosanskohercegovačkog ministarstva pravosuđa, u toj se zemlji nalazi ukupno 50 pravomoćno osuđenih osoba iz Hrvatske.

Sporazum za sada ne nudi rješenje za bijeg preko granice u slučajevima kad su postupci još u fazi istrage.

U BiH su tako sigurnost našli Blaž Petrović, kojemu je u Hrvatskoj dosuđen pritvor zbog sumnji u fiktivno poslovanje s 9,6 milijuna kuna, Jozo Ćurković, bivši direktor Salonita optužen za malverzacije teške 100 milijuna kuna, Josip Golemović, građevinski poduzetnik osumnjičen u aferi “Ipsilon”, Željko Vrbat, osumnjičen za pljačku Getroa u Sesvetama, te Miljenko Žaja Krojf, kojega se tereti za mafijaško ubojstvo u Zagrebu devedesetih godina.

MARINA KARLOVIĆ-SABOLIĆ / ZDRAVKA SOLDIĆ-ARAR

Zenica je bila jugoslavenski Alcatraz

Kaznionica u Zenici, koja je svojedobno nosila zloglasnu etiketu jugoslavenskog Alcatraza, stara je 126 godina, a u svojim najslavnijim danima u njoj je bilo i do 5000 ljudi.

U Zenici su robijali i atentator na Franza Ferdinanda Vasa Čubrilović, četnički vojvoda Vojislav Šešelj, pravoslavni episkop Varnava Nastić, mostarsko-duvanjski biskup Petar Čulo, te svećenik don Anto Baković.

Tijekom rata u BiH jedan zatvorski odjel preuređen je u zarobljenički logor za pripadnike vojske Republike Srpske i HVO-a. Od poznatijih imena, u Zenici zatvorsku kaznu trenutno služi islamski terorist Abu Hamza, kojega se dovodilo u vezu s pripremom atentata na Papu. Nekoliko kažnjenika svjedočilo je da je zenički zatvor danas pun droge i oružja, te da nisu rijetkost ni silovanja.

Jedan telefon dolazi na 75 zatvorenika, a svaki od njih ima pravo na pet minuta razgovora. Cijena mita za izlazak vikendom kreće se od 500 do 1000 maraka. U zatvoru je smješten veliki broj vehabija. Za razliku od običnih kažnjenika, povlašteni se smještaju u vanjski odjel.

Nekima od njih je, prema riječima jednog kažnjenika koji je nakon odsluženja kazne u bosanskohercegovačkom Dnevnom listu progovorio o uvjetima u Zenici, omogućeno da samo dva dana budu u zatvoru, dok ostatak tjedna provode na slobodi. Među njima su, tvrdi ovaj svjedok, i egzekutori iz tzv. bugojanske skupine koji su pobili tamošnje Hrvate.


 

BiH traži Bendera

BiH je do sada uputila 29 zahtjeva za preuzimanje izvršenja kazni izrečenih pred sudovima u BiH. Najpoznatiji bjegunac od bosanskohercegovačkog pravosuđa u RH, Ivan Bender, uskoro bi pred zagrebačkim sudom trebao dobiti potvrdu pravomoćnosti sudske presude iz BiH.


 

Sporazum

Izmjenama međudržavnog Sporazuma o međusobnom izvršenju sudskih odluka u kaznenim stvarima, koje su Hrvatska i BiH potpisale 10. veljače, u praksi se onemogućava zloupotreba dvostrukog državljanstva u kojima osuđenici iz jedne zemlje bježe u drugu kako bi izbjegli izvršavanje zatvorske kazne. Do tada su svi bjegunci koje bi uhvatila policija trebali dati svoj formalni pristanak za izdržavanje kazne u drugoj zemlji. Sada je ta mogućnost ukinuta, a osobe koje zlorabe dvojno državljanstvo kaznu će morati izdržavati u zatvorima zemlje u koju su pobjegle. Uvjet da bi netko u BiH izdržavao kaznu na koju je osuđen u Hrvatskoj jest da je presuda pravomoćna i da nije donesena u odsutnosti.