Sindikat pravosuđa HNŽ optužuje Vladu za pritiske: Prijete nam smanjenjem plaća

Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa Hercegovačko-neretvanske županije iznio je teške optužbe na račun Vlade HNŽ-a, tvrdeći da se na zaposlenike koji već četvrti tjedan štrajkaju vrši pritisak kroz najave smanjenja plaća, odgode njihove isplate te provjere obračuna primanja.

Sindikat tvrdi da su poruke s nedavnog sastanka premijerke Marije Buhač, ministra financija Adila Šute i ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Gorana Karanovića s predsjednicima pravosudnih institucija naknadno prenesene članovima Sindikata.

Prema njihovim tvrdnjama, ono što je preneseno sa sastanka ne predstavlja socijalni dijalog, nego "otvoreni pokušaj gušenja legalnog štrajka putem ucjena, zastrašivanja i ekonomske represije".

"Postavlja se pitanje vrši li izvršna vlast pritisak na sudbenu vlast kako bi ugušila štrajk Sindikata i je li to dopustivo i normalno u 21. stoljeću", naveli su iz Sindikata.

Tvrde da im je ostavljen rok za prihvaćanje ponude

Prema navodima Sindikata, preko predsjednika sudova zaposlenicima je preneseno kako će im, ako do srijede, 30. rujna, ne prihvate neku od Vladinih ponuda, uslijediti smanjenje plaća.

U Sindikatu smatraju kako postavljanje takvog roka, uz mogućnost financijskih posljedica za zaposlenike, ne predstavlja dobar temelj za nastavak pregovora.

"Sindikat je otvoren za pregovore, ali držimo da se održive odluke ne mogu donositi pod pritiskom ili u uvjetima jednostranih rokova", poručili su.

 Sporna i najava isplate plaće tek 30. listopada

Posebno problematičnom smatraju, kako tvrde, najavu da bi plaća za rujan zaposlenicima mogla biti isplaćena tek 30. listopada.

Sindikat se pritom poziva na članak 25. Kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na zaposlene u pravosuđu HNŽ-a, prema kojem između dvije isplate plaće ne smije proteći više od 30 dana.

"Najavu da će plaća za rujan biti isplaćena tek 30. listopada doživljavamo kao mjeru koja izravno pogađa egzistenciju radnika i njihovih obitelji", naveli su.

Smatraju kako se dinamika isplate plaća ne bi smjela koristiti kao sredstvo pritiska tijekom sindikalnih pregovora te traže nastavak dosadašnjeg načina isplate.

 Traže pravnu osnovu za moguće umanjenje plaća

Sindikat je upozorio i na dopis Ministarstva pravosuđa HNŽ-a od 28. rujna, za koji navode da se njime traži hitna provjera i moguća korekcija obračuna plaća članovima Sindikata.

Prema njihovim navodima, Ministarstvo financija vratilo je obračune plaća pravosudnim institucijama uz zahtjev da, ako postoji potreba za korekcijom, bez odlaganja dostave nove obračune.

Sindikat sada od Vlade zahtijeva da javno navede pravnu osnovu, kriterije i način prema kojem bi zaposlenicima koji sudjeluju u štrajku primanja mogla biti umanjena.

"Ne prihvaćamo da se neodređenim formulacijama i administrativnim pritiscima otvara prostor za proizvoljno kažnjavanje zaposlenika zbog njihova sudjelovanja u štrajku", poručili su.

Najavljuju kako će svaki pokušaj za koji smatraju da predstavlja nezakonito ili proizvoljno umanjenje primanja osporavati raspoloživim pravnim sredstvima.

Vlada odobrila dodatke, ali tek nakon "normalizacije rada"

Vlada HNŽ-a je 22. rujna na hitnoj telefonskoj sjednici donijela odluku kojom je za pojedina radna mjesta u pravosuđu odobren dodatak na osnovnu plaću od 10 do 20 posto. Za provedbu odluke na godišnjoj razini planirano je oko 650.000 KM.

Dodatak od 20 posto predviđen je za sudske izvršitelje te daktilografe, odnosno sudske i tužiteljske asistente na ročištima, dok je dodatak od 10 posto predviđen za poslove u sudskim i tužiteljskim pisarnicama te zemljišnoknjižne asistente.

Međutim, u odluci Vlade izričito je navedeno kako će se ona primjenjivati od trenutka "normalizacije rada pravosudnih institucija". Sindikat je još tada odbacio takvo rješenje, ističući kako odluka nije rezultat njihova dogovora s Vladom.

"Važno je za javnost ponoviti još jednom: to nije dogovor između Sindikata i Vlade. To je jednostrana odluka Vlade", poručuju ponovno iz Sindikata.

Navode kako njihovi zahtjevi nisu usmjereni na poboljšanje položaja samo pojedinih skupina, nego na sustavno rješavanje statusa svih zaposlenika u pravosuđu.

Vlada ranije tvrdila da nudi povećanja i dijalog

Vlada HNŽ-a ranije je, iznoseći svoju stranu spora, priopćila kako je u više navrata razgovarala sa Sindikatom te da je pokrenut i postupak mirnog rješavanja kolektivnog radnog spora, kojem se, prema tvrdnjama Vlade, Sindikat nije odazvao. Iz Vlade su također isticali da moraju voditi računa o svim državnim službenicima i namještenicima koji se financiraju iz županijskog proračuna.

Ministar Karanović ranije je poručio kako plaća, topli obrok i naknada za prijevoz nisu privilegija, nego prava zaposlenika utvrđena zakonom i kolektivnim ugovorom, istodobno naglašavajući potrebu za dijalogom i sustavnim rješenjem pitanja položaja zaposlenih u pravosuđu.

Štrajk državnih službenika i namještenika u pravosudnim institucijama HNŽ-a počeo je 7. rujna i i dalje traje.

Sindikat sada od Vlade traži prestanak, kako navode, pritisaka i prijetnji te povratak za pregovarački stol s prijedlogom koji bi obuhvatio sve kategorije zaposlenih u pravosuđu.

"Naša vrata za razgovor nisu zatvorena, ali nećemo prihvatiti da se pravo zaposlenih na dostojanstvenu plaću i pravično vrednovanje njihova rada rješava ultimatumima, zastrašivanjem i prijetnjama", zaključili su.