MOLITVA MAJKE Ubrzo odluka o izručenju majke i kćeriju BiH

K. Perić/Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Županijski sud u Zagrebu ubrzo bi trebao odlučiti o žalbi majke iz Mostara, koja se žalila na odluku prvostupanjskog suda u Zagrebu, da se ona i djevojčice moraju vratiti u Bosnu i Hercegovinu, potvrdila je za hercegovina.info odvjetnica majke Sanja Bezbradica Jelavić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ne mogu prejudicirati rok u kojem će Županijski sud odlučiti o žalbi. Radi se o hitnom postupku tako da vjerujem da će odluka uslijedit ubrzo. Očekujem da će Županijski sud pažljivo razmotriti žalbene navode moje stranke i da će usvojiti žalbu. Pravo djece na život bez nasilja ima prednost pred roditeljskim pravima, a obitelj je razdvojena svaki puta kada su roditelji rastavljeni. U takvim slučajevima sudovi donose odluke sa kojim će roditeljem djeca nastaviti živjeti i kakvi će bit osobnii odnosi/kontakti djece sa drugim roditeljem, kaže odvjetnica. Predmet nije željela detaljnije komentirati budući da je ‘sub judice’ povodom žalbe, a spis je tajan jer se radi o zaštiti dobrobiti djece.

Djeca u Hrvatskoj neprijavljena

Majka je na društvenim mrežama pisala da su djeca u Hrvatskoj neosigurana, i “da su i sistematske i viroze i upalu pluća i vakcine i koronu prošle bez zdravstvenih u Hrvatskoj jer očeva obitelj ne da da imaju zdravstveno”. Odvjetnica majke kaže da ima procedura i za taj dio priče, no da je ona dugotrajna.

Generalno govoreći, kada jedan roditelj uskraćuje suglasnost vezano uz pitanje prebivališta, zdravstvenog osiguranja ili školovanja ili slično, tada bi institucije (CZSS i sud) trebale premostiti taj problem i izdati suglasnost umjesto roditelja koji tu suglasnost uskraćuje. Pitanje zdravstvenog osiguranja djece je pitanje dobrobiti djece i institucije bi u takvim slučajevima trebale promptno reagirati”, objašnjava Bezbradica Jelavić.

Međutim, ističe da je naša realnost suprotna tome.
“Primjenjujemo Obiteljski zakon u gotovo istovjetnom tekstu koji je svojedobno Ustavni sud RH(2015.g.) suspendirao dok ne ocijeni osnovanost više prijedloga za ocjenu ustavnosti koji su podneseni na tekst Obiteljskog zakona iz 2014.g. Unatoč takvoj odluci Ustavnog suda, nedugo nakon suspenzije Obiteljskog zakona, zakonodavac je donio (u bitnom) isti Obiteljski zakon koji primjenjujemo posljednjih pet godina. Prema odredbama tog zakona ako roditelj želi realizirati neko dječje pravo – npr pravo djeteta da bude zdravstveno osigurano u državi u kojoj faktično prebiva, a nema suglasnost drugog roditelja, mora pokrenuti izvanparnični postupak. Da apsurd bude potpuno jasan: kada roditelj koji primjerice trpi nasilje, odlazi iz nasilne zajednice, treba suglasnost počinitelja nasilja da djetetu promijeni prebivalište. Ako nema takvu suglasnost, može dobiti zamjensku suglasnost od CZSS ili mora pokrenuti sudski postupak”, objasnila je ona.
Nadalje, da bi osoba pokrenula takav izvanparnični sudski postupak mora prethodno pokrenuti postupak obveznog savjetovanja pred CZSS.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


Dakle, za sve je potrebno vrijeme, a tijekom tog vremena koje može biti nesrazmjerno dugo, djeca nisu zdravstveno osigurana, nemaju promijenjeno prebivalište, nisu upisana u školu, i slično. Praksa sudova krenula se razvijati u više smjerova. Neki suci donose privremene mjere primjenom Ovršnog zakona, jer Obiteljski zakon nema dovoljno dobro uređenu problematiku zaštite dobrobiti djeteta. Neki pak suci smatraju da stranke trebaju pokretati izvanparnične postupke, što odužuje cijelu stvar i stranke / djecu - stavlja u nepovoljnu poziciju. U tim nepovoljnim situacijama statistički se češće nalaze žene koje nastoje ostvariti neka prava za djecu, pa cijeli problem možemo promatrati i iz aspekta diskriminacije na temelju spola koji je prisutan u našem društvu i koji često pogađa žene”, istaknula je.

Utvrditi činjenice

Upitana kako se slučajevi, poput ovog u Mostaru poznatog kao “Molitva majke” rješavaju u Hrvatskoj Bezbradica Jelavić ističe da istragom mora biti utvrđeno činjenično stanje.

“U postupcima u kojima se primjenjuje Haška konvencija vezano uz povratak djece, ne vrednuje se uvijek problem rodno uvjetovanog nasilja. Generalno govoreći, ako majka djece svjedoči o proživljenom nasilju, onda je to bitan element koji treba biti istražen i utvrđen i nenasilan roditelj ne bi trebao biti stavljen u poziciju da se sa djetetom mora vratiti u okruženje gdje je trpio nasilje. Radi se o okolnostima u kojem se mora poštovati autonomija nenasilnog roditelja jer se u protivnom i samo dijete stavlja u teži položaj. Ako pak djeca svjedoče o nasilju, onda problematiku nasilja treba utvrditi tijekom postupka u okviru dokaznog postupka na način da se strankama omogući provođenje svih dokaza koji mogu doprinjeti utvrđenju važnih činjenica”, istaknula je ona.

“Ne mogu komentirati ovaj slučaj, ali načelno mogu kazati da je od iznimne važnosti u slučajevima u kojima postoji optužba za zlostavljanje djece, temeljito istražiti sumnje i utvrditi činjenično stanje. Važno je provesti dokazni postupak i saslušati sve stručnjake (psihologe/psihijatre) koji imaju neposredna saznanja jer rade sa djecom, neovisno o tome jesu li imenovani od suda ili nisu”, dodaje ona.
Ističe da je, prema stručnim smjernicama, privatna stručna mišljenja koja su dio dokaznog materijala, sud dužan cijeniti, osobito ako liječničku dokumentaciju izdaju klinički psiholozi ili psihijatri koji su također na popisu sudskih vještaka.

BiH traži od Hrvatske djecu natrag

Druga strana ima drugu stranu priče. Majku terete za otmicu djece, a Bosna i Hercegovina traži od Hrvatske djecu natrag, a što je i prvostupanjska presuda u Zagrebu, na koju se majka žalila.

Odvjetnica oca nedavno je medijima u Hrvatskoj izjavila da o slučaju ne može puno govoriti jer se radi o djeci. Ustvrdila je da se radi o ozbiljnoj odluci suda, i da se djeca moraju vratiti u Bosnu i Hercegovinu.

„Nalazom i mišljenjem utvrđena je manipulativnost majke i zbog toga je presuda takva kakva je“, ustvrdila je. dodavši da djeca nedostaju ocu i jedva čeka da se sve završi.

Podsjetimo, majka je pod profilom “Molitva majke” pisala da je njezin bivši suprug godinama psihički i fizički zlostavljao nju i kćeri, zatim kćeri i seksualno dok su bile za vikend kod njega. Djevojčice su to u više navrata i izjavljivale pred tužiteljima, uvijek ponavljajući isto.

U facebook skupini Mostarske mame nedavno se ponovno oglasila, te izrazila sumnje da će Županijski sud odbaciti njihovu žalbu, da se čeka povoljan politički trenutak, i da je sve sredila očeva obitelj.

Vezani članci