BiH uvezla gotovo 10.000 tona sjemenskog krumpira. U Glamoču žele proizvoditi vlastiti

Na njivi na kojoj Nikola Srdić inače uzgaja krumpir u lipnju su posađene i sadnice iz banjolučkog laboratorija. Kad je 19. listopada krumpir izvađen, istraživači su uočili prvu razliku. Sadnice očišćene od virusa dale su više gomolja od krumpira uzgojenog na uobičajeni način, rekla je za Federalnu televiziju Mirela Kajkut Zeljković, voditeljica laboratorija Instituta za genetičke resurse Sveučilišta u Banjoj Luci.

„To znači da ne moramo tražiti uvozno sjeme, nego ovdje možemo organizirati proizvodnju sadnog materijala“, rekao je Srdić, član udruge „Glamočki krompir“, u prilogu novinarke Federalne televizije Željke Mihaljević.

Četiri sorte na glamočkoj njivi

Udruga je Institutu dostavila četiri komercijalne sorte krumpira. Istraživači su u laboratoriju iz dijelova klica uzgojili nove biljke, a u Glamočkom polju posadili su ih uz krumpir iz sadnog materijala kakav proizvođači inače koriste. Tako su tijekom iste sezone mogli pratiti oba nasada.

Za proizvođače koji žele umnožiti sjeme važno je koliko će gomolja imati za novu sadnju. Za usporedbu uroda važno je i koliko ti gomolji teže. Institut je dan nakon vađenja najavio analizu prinosa i svojstava gomolja. U objavi nema podataka o njihovoj masi, broju po sorti ni površini pojedinog nasada pa se još ne zna je li pokus donio i više kilograma krumpira po hektaru.

BiH uvezla gotovo 10.000 tona sjemenskog krumpira

Bosna i Hercegovina je 2025. uvezla 9.774 tone sjemenskog krumpira u vrijednosti od 7,4 milijuna američkih dolara, pokazuju podaci baze UN Comtrade dostupni preko Svjetske banke. Samo iz Nizozemske stiglo je 8.040 tona, oko 82 posto ukupne uvezene količine.

Glamočka udruga okuplja 56 registriranih proizvođača, prema podacima koje je njezin predsjednik Siniša Šolak u rujnu iznio za Fenu. Šolak je nakon vađenja najavio da će gomolje ponovno posaditi kako bi dobili više sjemena. Hoće li dio već 2027. biti dostupan gospodarstvima izvan pokusa, u kojim količinama i po kojoj cijeni, Institut i udruga zasad nisu objavili. Još se stoga ne zna bi li domaće sjeme uzgajivače stajalo manje od uvoznog.