Voće budućnosti: Već u drugoj godini donosi dobit

Sibirska aronija hit je među poljoprivrednicima u dolini Neretve. Ne, nije šala. U naselju Krvavac nedaleko od Metkovića udomaćila se ova egzotična biljka kao da je tu stotinama godina rasla. Na plantaži obitelji Jelčić raste i donosi dobar rod. Nije zahtjevna za uzgoj, a ima tržište, dakle, i sigurnu prodaju, piše Slobodna Dalmacija.

Crne bobice, najsličnije ribizlu ili borovnici, za kojima vlada pomama u čitavom svijetu zbog njihovih ljekovitih svojstava, pažljivo se beru i pripremaju za preradu. Sve se radi ručno. Nema strojeva ni pomagala. Ekološka proizvodnja u pravom smislu te riječi.

Sibirska aronija se inače često naziva i super voćem ili vitaminskom bombom zbog svojih nutritivnih vrijednosti i antioksidansa te uspjeha u liječenju karcinoma, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti.

Čudeći se otkud aronija usred doline Neretve, noge nevjerne Tome dolaze na plantažu pogledati to čudo usred močvare. Hektar aronije upravo je ovih dana dospio za berbu. Neugledni grmići puni crnih bobica nikli su u okruženju stabala mandarina, koje također "zovu" berače. Na plantaži je 1700 grmova aronije, na kojima će se ove jeseni ubrati oko sedam tona kvalitetnih plodova.

- Bog pomogo puno ručica! - rekli su za Slobodnu Dalmaciju berači aronije, koje smo prekinuli u velikom poslu. Njih tridesetak beru crne bobice, koje će samo koji sat kasnije biti prerađene u ljekoviti sok ili ukusan pekmez. Što se ne preradi u sok ili pekmez, koristi se za čaj.

Aronija se sporo bere jer je plod sitan i to je jedina mana ovog uzgoja. Ali, dobro je društvo, uigrana ekipa, pa se razgovorom i šalom razbija monotonija posla. Svaki berač ima stolicu na kojoj sjedi, a neizostavni rekvizit u berbi su i plastične rukavice jer aronija ispušta boju pa ostavlja tragove po rukama. Spretan berač za osam sati rada može ubrati oko 80 kilograma aronije, znači osam kilograma po satu.

Antistres terapija

- Sve se radi obiteljski, kaže Luka Jelčić, vlasnik plantaže. U berbi pomažu susjedi, prijatelji, kumovi. Kad je lijepo vrijeme, okupe se na plantaži, jer berba aronije je i svojevrsni antistres, opuštanje od svakodnevnih briga.

Kad je Luka sa svojom obitelji, ocem i braćom prije tri godine krenuo u sadnju aronije mnogi su se čudili. Rijetki su vjerovali da u Neretvi može rasti išta osim dinja i mandarina. A aronija raste na svim vrstima tla, ne smeta joj podzemna voda, pa je idealna biljka za neretvansku dolinu.

Kada su ubrali prve plodove, Jelčići, zasad prvi i jedini proizvođači aronije u dolini Neretve razuvjerili sve sumnjivce i nedvojbeno dali ideju i drugima da se odmaknu od klasične poljoprivrede te krenu u ovakve projekte. Za njih je ovo bio svojevrsni izazov jer o aroniji su znali malo ili gotovo ništa. Ali sve je dostupno na internetu. Čitali su, učili i eto uspjeli. Svoja znanja su spremni podijeliti i sa drugima koji se odluče za proizvodnju aronije.

Zanimljivo je da su Jelčići nasad mandarina doslovno zamijenili nasadom aronije. Mandarine su iskrčili i u travnju 2013. godine posadili do tada u Neretvi nepoznate grmiće. Početni ulog nije velik. Za pripremu zemlje, kupovinu sadnica i sadnju utrošili su oko 40 tisuća kuna. A kako je plantaža dosezala punu rodnost, ove jeseni su nabavili nabavili modernu liniju za proizvodnju soka koja može služiti za cijeđenje i drugog voća.

- Aronija brzo dolazi na rod a grm može dati i do četiri kilograma. Već u drugoj godini se isplati ulog i donosi dobit-kaže nam Luka, koji naglašava da trenutačno u svom malom prerađivačkom pogonu proizvode sok, pekmez i čaj od aronije.

Prošle godine su Jelčići proizveli i prodali 3300 litara soka od aronije. Sve se prodalo na kućnom pragu jer su Neretvani prepoznali kvalitetu domaće ekološke proizvodnje. Ove jeseni namjeravaju iscijediti oko 5 tisuća litara kvalitetnog soka koji će se izvoziti i u Slovačku.

Plod aronije nije baš ukusan, u što smo se i sami uvjerili, ali je, složit će se mnogi, prava vitaminska bomba. Bobice su dosta oporog i trpkog, neki će reći nejestivog ukusa. Ali sok i pekmez su nešto sasvim drugo, pa se aronija stoga uglavnom prerađuje a osim klasičnih proizvoda, Jelčići ove jeseni planiraju i proizvodnju praha i kapsula od aronije.

Isključivo je riječ o dodatku prehrani za sportaše, kojima aronija donosi mnoštvo minerala i vitamina s obzirom na povećane tjelesne aktivnosti. Aronija iz neretvanske močvare prije prerade išla je na analizu u specijalizirane laboratorije, koji su potvrdile da je puna C-vitamina, biofenola, tanina, flavonoida i antocijana i drugih za zdravlje bitnih sastojaka.

- Ova se biljka zbilja jako dobro aklimatizirala u neretvanskoj močvari. Zime i zimske temperature joj nisu problem jer podnosi i do 40 ispod nule, a ni ljetne žege joj ne smetaju, samo što je ljeti treba redovito zalijevati, kazuje nam Luka. Ipak, posla oko aronije ima. Između redova zemlja se obrađuje strojno, a oko biljke se okopava ručno.

Čini se da dolina Neretve zbog svoje klime pogoduje aroniji, koja dva tjedna dolazi na rod prije slavonske. Za zrenje su važni sunčani dani a i postotak šećera je veći. Kompletnu proizvodnju prati ovlaštena certifikatorska kuća pa će aronija sa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Jelčić i službeno ponijeti oznaku eko proizvoda.

Za Luku Jelčića više nema nikakve dvojbe kad je u pitanju isplativost uzgoja aronije. On se riješio plantaže mandarina zasadivši sibirsku aroniju, koja se za sada pokazala kao pun pogodak. Dok drugi Neretvani ovih dana razbijaju glavu kome će prodati mandarine i hoće li im ostati neobrana na stablima sa aronijom nema ovakvih problema.

Što se proizvede to se i proda, a da se proizvede i duplo više moglo bi se bez ikakve muke prodati. Trgovački centri doslovno vape za domaćom ekološki proizvedenom aronijom i prerađevinama od aronije, posebno pekmezom i sokom.

Sok od aronije dobiva se u jednostavnom tehnološkom postupku u što smo se uvjerili gledajući malo prerađivačko postrojenje u Krvavcu. Najvažnije je da je plod zdrav i da ima veliku količinu sladora. Aronija je ove godine inače jako slatka zbog visokih ljetnih temperatura. Slador se kao i kod grožđa mjeri u briksima a iznosi i do 24, što pokazuje da je jako dobra godina za aroniju. To se vidi već na prvim kapima soka koji curi iz preše, a od jednog kilograma svježe aronije može se napraviti pola litra soka.

Neposredno nakon branja, aronija se stješnjava u posebno izrađenom kalupu gdje se odvaja sok od komine. Tako je sok dobiven hladnim prešanjem svježe ubranih bobica najbolje kvalitete bez dodataka šećera i konzervansa. Zatim se sok puni u staklene boce, a vrlo važan korak u tom postupku je brzo hlađenje soka što je ujedno i završni čin proizvodnje.

Kao rijetko koja biljka, aronija nema prirodnih neprijatelja, nametnika, pa se ova biljka uopće ne prska i s pravom nosi naziv ekološki uzgojenog voća. Tako zapravo postaje voće budućnosti i u dolini Neretve, jer bez obzira koliko se intenzivno sadila, njezina cijena će biti uvijek veća u odnosu na drugo voće, posebno mandarine, prije svega zbog njezine razvikane ljekovitosti i nutritivne vrijednosti.

Ako ne vjerujete nama, pitajte Jelčiće.