Dok EU usavršava pravila, BiH u zakonu još uvijek nema ni definiciju drona

dronovi, Mostar, dronovi, zakoni, BHDCA

Snimanje dronovima sve je popularnije u našoj zemlji, a cijena ovih malih bespilotnih letjelica na domaćim oglasnicima kreće se od 200 KM za amaterske do 50.000 KM. Rastom broja dronova pojavljuju se nove primjene. Ipak, Bosna i Hercegovina još uvijek nema pravilnik o upotrebi zrakoplovnih sistema na daljinsko upravljanje, koji bi korisnicima dronova dao tačne smjernice i propisane mjere letenja.

Izrada ovog pravilnika bila je pri kraju još prošlog ljeta. Njegov nacrt, izrađen na osnovu propisa Europske agencije za sigurnost zrakoplovstva (EASA), bio je objavljen na web stranici Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA). Ipak, propisi u Europskoj uniji su u međuvremenu izmijenjeni pa je "zapelo" kod usklađivanja domaćeg zakonodavstva.

"U narednom razdoblju bit će potrebno dodatno vrijeme za usklađivanje s propisom koji je donijela EASA, kao i za njegovo donošenje u BiH. Potpuna regulacija ove oblasti neće biti moguća bez promjene i niza zakonskih odredbi u vezi sa upotrebom dronova", kazali su za Klix.ba iz BHDCA.

Kada ćemo dronove uvesti u zakon

Neizvjesno je kada će se to dogoditi s obzirom da u trenutno važećem Zakonu o zrakoplovstvu (Službeni glasnik BiH broj: 39/09) nigdje nisu predviđeni niti definirani dronovi. Taj zakon objavljen je 2009. godine, u periodu kada dronovi nisu bili masovna pojava i nisu bili zastupljeni na tržištu. S druge strane, u novom Nacrtu zakona o civilnom zrakoplovstvu predviđena je definicija dronova i uvođenje u zakon, ali on još nije u parlamentarnoj proceduri.

Iako svako može slobodno kupiti bespilotnu letjelicu, njeno korištenje ipak podliježe određenim pravilima. Nacrtom pravilnika date su smjernice i uputstva za korisnike dronova po kojima pilot drona iz podkategorije A1 ne smije biti mlađi od 14, a za podkategoriju A2 od 16 godina. Letjeti se smije na visini od 150 metara u odnosu na teren iznad koleg leti, osim ako nije drugačije definirano od nadležnog tijela. Pilot mora imati odgovarajuće kompetencije za upravljanje dronom, biti upoznat s okruženjem gdje namjerava obavljati operacije, spriječiti da se dronom prevoze opasne materije, poštovati osnovna ljudska prava i operacije sprovoditi da što manje uznemirava ljude bukom koja nastaje upotrebom drona.

Komesarka za transport Europske unije Violeta Buls kazala je da EU sada ima najnaprednija pravila na svijetu te da će njima utrti put sigurnim i ekološki prihvatljivim letovima bespilotnih letjelica. Ujedno se, istakla je ranije, donose prijeko potrebna pojašnjenja za poslovni sektor i za inovatore širom Europe koji se bave bespilotnim letjelicama.

Kad je riječ o zemljama u okruženju, one imaju objavljene posebne propise koji reguliraju upotrebu dronova, ali su zbog nedostataka nekoliko puta vraćani na dorađivanje.

"Konačan propis i primjena EU propisa bit će uspostavljena kao postepena u periodu između 2020. i 2022. godine, odnosno tek poslije završetka tzv. opt-out perioda, kako je definirano EU uredbama 2019/945 i 2019/947, kojima je regulirana upotreba dronova od 250 g do 25 kg", naveo je Aleksandar Lalović iz BHDCA.

Što kažu aktuelni propisi

Ova direkcija trenutno izdaje ad-hoc odobrenja, najviše za upotrebu dronova u kontroliranom zračnom prostoru.

Prema trenutno važećim propisima u BiH, upotreba dronova je donekle regulirana na osnovu člana Zakona o zrakoplovstvu koji, između ostalog, pod pojmom zrakoplova definira i "druga sredstva namijenjena za upotrebu u zračnom prostoru pod uslovom da se njima rukuje na visini višoj od 30 metara iznad zemlje ili nivoa mora", što i odgovara operacijama dronova, a tu je i član Naredbe o pravilima letenja u kojem stoji da zrakoplovni modeli na motorni pogon i drugi leteći objekti kojima je moguće upravljati smiju letjeti na udaljenosti manjoj od 1,5 km od naseljenog mjesta isključivo uz odobrenje BHDCA. Odobrenje je potrebno i za zrakoplovne modele svih vrsta koji lete na udaljenosti manjoj od 1,5 km od granica aerodroma. Ukoliko se takvi letovi namjeravaju izvršavati na aerodromu, odnosno u kontroliranom zračnom prostoru, potrebno je pribaviti i suglasnost nadležne službe kontrole letenja i operatora aerodroma.

Na naše pitanje jesu li zabilježene neke problematične situacije u kojima je dronovima ometan zračni promet, iz Direkcije su poručili da im nijedna takva prijava nije stigla, ali da dronovi mogu predstavljati i potencijalnu opasnost s aspekta zračne plovidbe i sigurnosti civilnog zrakoplovstva te je stoga potrebno uključivanje i drugih državnih i entitetskih institucija u ovu oblast.