Pročitajte koja je to najsmrdljivija plaža u Hrvatskoj?

plaža duce
plaža duce

... oni koji su nas zvali da se uvjerimo u smrad koji se ovog ljeta širi njihovim mjestom, kao i oni koji većeg smrada od pojave novinara ne poznaju – s pravom ponose kako takvih plaža nadaleko nema. A pogotovo ne na hrvatskoj strani Jadrana, piše Slobodna Dalmacija.

Doček aklamacijom
A nema, ako ćemo pošteno, ni takvoga smrada. Položenog praktično odmah uz plažu. Koliko god, naime, Jadranska magistrala u Dućama dodiruje more, tako i kanalizacijski sustav, proljetos pušten u funkciju bez jednog jedinog dana probnog rada, doslovno na plaži leži.

I tu, da se razumijemo, nema ništa čudno. Nije to ni prva ni zadnja kanalizacija koja je postavljena ispod asfalta, niti je prva i zadnja koja se nalazi tik uz plažu. A nije ni prva ni zadnja koja smrdi. Koja se čuje kao da trolovi puštaju vjetrove. Ali, kanalizacija u Dućama zasigurno je jedina na svijetu koja je napravljena da domicilnom stanovništvu odmogne, a ne pomogne.

Jest, ideja je bila pohvalna. Pljeskali su joj i crveni i crni. Uostalom, nemali broj i jednih i drugih redovno crpi septičke jame i za to plaća veliki novac. Ljeti pogotovo. Jer, ljeti, kada se broj stanovnika Duća utrostruči, cisterne posrču na tisuće eura, pa je početak gradnje kanalizacijskog sistema dočekan aklamacijom.

A još više njegov završetak. Mještani su toliko bili razgaljeni "dolaskom kanalizacije" da su Općini i načelniku oprostili i besramno - tko još gleda u par godina razlike - kašnjenje završetka radova i sramotno - sve će to narod platiti - visoku cijenu priključka.

Ali, smrad, smrad im oprostiti ne mogu. Barem onaj dio Dućana koji je pozvao novinare i koji, a sad će ovaj dućki smrad dobiti i dimenziju više, vlastite septičke jame nije probio i na tipično hrvatski ‘pravim se blesav' način pustio da njihov sadržaj potocima namijenjenima odvodnji oborinskih voda oteče do mora. No, to je tema za drugu smrdljivu priču, zasad ćemo se zadržati samo na primarnoj kanalizacijskoj mreži koja nipošto nije sekundarni dućki problem.

Turistima, pogotovo onima koji godinama dolaze u Duće i poznaju taj kraj po čistom i plitkom moru, nije jasno što se događa, a domaći od neugode izmišljaju sve moguće razloge kako bi prikrili stvarni izvor smrada. Strah ih je da gosti ne pobjegnu, jer ako gosti pobjegnu, a nema sumnje da će pobjeći ako saznaju da kanalizacija pušta na sve strane, ostat će bez jedinog izvora prihoda. U Dućama, naime, ne uspijeva ništa osim turizma.

Priključci bez testiranja
- Čim sam preuzeo funkciju predsjednika Mjesnog odbora, sazvao sam sastanak mještana s općinarima i predstavnicima omiškoga "Vodovoda", jer naprosto nije bilo logike da se, kad je sezona praktično već bila počela, manji dio kuća, i to bez testiranja, spoji na kanalizacijsku mrežu. Sistem je pokrenut a da nije opterećen niti s deset posto, to znači, laički rečeno, da u cijevima nema dovoljno vode, pa je i smrad jači i izlazi van. U "Vodovodu" su rekli da neće biti problema, a ja im nisam mogao proturječiti, jer su ipak oni, je li, stručnjaci - kaže Antonio Borić, novoizabrani predsjednik dućkog Mjesnog odbora.

Neven Lelas, direktora omiškoga "Vodovoda", kompanije ima zadatak upravljati dućkom kanalizacijom.

- Svjesni smo problema s kanalizacijom u Dućama, te mogu obećati da ćemo u sva tri ozračnika (horizontalne cijevi koje neodoljivo podsjećaju na dimnjake i koje se doslovno nalaze na plaži, op. a.) odmah ugraditi ugljene filtere. Taj posao trebao je odraditi izvođač radova, ali, eto, nije - govori Lelas.

No, to nije sve. Odnosno, nisu dimnjaci jedini izvor smrada.

- Tako je, nisu, jedan dio smrada otpada i na loše postavljene šahtove, čiji poklopci ne dihtuju kako treba, pa ćemo ih ovih dana, zapravo noći, jer ćemo raditi noću, ojačati gumama, te tako spriječiti ne samo prodor neugodnih plinova nego i zaustaviti lupanje koje je uistinu nepodnošljivo - veli Lelas.

To su, međutim, samo kozmetički zahvati. Onaj pravi, tako se barem kune Lelas, trebao bi uslijediti u oktobru, kada će incidentni ispusti, koji se sada nalaze niti deset metara udaljeni od obale i na dubini manjoj od metra, biti produženi 150 do 200 metara prema pučini i postavljeni na dubinu dovoljnu za razgradnju fekalija, piše Slobodna Dalmacija.