Ovo su najraširenije laži o životinjama u koje vjeruju baš svi!

Leminzi su poznati po masovnim samoubojstvima

Postoje legende još od davnina da su ova mala krznena bića sklona samoubojstvima, odnosno da leminzi svoju populacijsku prekobrojnost rješavaju kolektivnim samoubojstvima. No, to naravno nije istina.
Mitovi koji govore kako se tisuće zdepastih beštijica odlučuju na samoubojstvo skokom preko litice ravno u more zapravo su puka slobodna interpretacija ljudi.

Leminzi su dobri u dvije stvari - jedenju i razmnožavanju. Ženka je sposobna roditi u jednoj godini i po 80 beba leminga, koje jako brzo spolno sazrijevaju te same postaju spremne za daljnje razmnožavanje, pa im populacija poprima jako velike razmjere. Kada iscrpe svu hranu u okruženju, moraju tražiti novo pa kreće velika seoba, prilikom čega mnogi leminzi završavaju mrtvi.

Zanimljiva je činjenica da su leminzi jako dobri plivači pa bez razmišljanja ulaze s litica u vodu koja im se na putu pojavi kao prepreka, no često se događa da im susjedna obala ipak bude predaleko, pa se jednostavno utope. Upravo je to razlog ''masovnih samoubojstava'' ovih životinjica u koje mnogi vjeruju.

Nojevi drže glavu u pijesku

Jedna od vrlo raširenih legendi jest ona u kojoj se tvrdi da noj, najveća ptica koja živi na Zemlji, skriva glavu u pijesku ako se nađe u opasnosti. No, prava je istina potpuno drugačija, Slika uplašenog noja je zapravo plod optičke iluzije.

Glavu drže nagnutu prema tlu da bi je odmorili te da bi pojeli zrna pijeska, a kada su prestrašeni, jednostavno pobjegnu. Na ruku im ide i to da su najbrže životinja na dvije noge koje postoje na ovom svijetu, a mogu postići brzinu i do 70 km/h.

Bernardinci nose rakiju oko vrata

Bernardinac je švicarska pasmina psa koju je u moderno vrijeme proslavio serijal filmova o psu Beethovenu. Prepoznatljivi su po krupnoj i snažnoj građi tijela bijele dlake sa smeđim ''plaštem'' na leđima. I naravno, bačvici koju nose oko vrata.

Legenda govori da se u bačvici nalazi rakija ili neko druga ''žestica'' koja je unesrećenima pomagala da se zagriju, jer su bernardinci u prošlosti slovili kao spasilački psi. Oni su navodno živjeli sa svećenicima u samostanu Svetog Bernarda u švicarskim Alpama te tražili izgubljene putnike zametene snijegom.

No, postoje jako dobri razlozi zbog kojih ovi psi ne bi trebali nositi alkohol oko svoga vrata dok lutaju planinama i traže ozlijeđene putnike. Kao prvo, opteretiti psa s bačvicom alkohola bilo bi jako neodgovorno jer to ga može jedino usporiti, no ono što je najvažnije, alkohol zapravo izaziva gubitak topline iz organizma, pa i nije baš neka sreća dati ga ''smrznutom'' i pothlađenom putniku.

Piranje mogu 'oglodati' kravu u samo jednoj minuti

Iako je ova vrsta poznata po svojim oštrim zubima i proždrljivosti, ipak je malo vjerojatno da one tako male mogu pojesti cijelu kravu za samo 60 sekundi.
Za ovu je legendu kriv sam Theodor Roosevelt i njegov povijesni posjet Brazilu. Svoj imidž krvoločnih zvijeri piranje su stekle još davne 1913. godine, kada je Roosevelt svjedočio skupini piranja kako komadaju truplo krave u samo jednoj sekundi.

Njegovo dramatično svjedočenje o ovom događaju inspiracija je mnogim holivudskim blockbusterima već dugi niz godina. Iako je krvoločni ''spektakl'' piranja bio izmanipuliran, jer su brazilski ribari izgladnjivali piranje danima prije Rooseveltove posjete, malo je tko mario za tu činjenicu.

No, istina je ipak malo drugačija. Iako je ova vrsta riba poznata po tome što jede svašta, i to radi brzinski, malo je vjerojatno da mogu ''progutati'' kravu u jednoj minuti. One su u biti samo ''čistači'', i obično se namjere na manje i slabije organizme od sebe.

Bumbar ruši zakone aerodinamike

Bumbarov let godinama su opisivali kao kršenje svih zakona fizike, a već ustaljena priča potaknula je znanstvenike da objasne kako ovaj fenomen i nije tako čudan koliko se čini. Mit o nemogućem letu započeo je još 1918. godine, a zbog težine kukca i njegovih malih krila zanimanje za njega intrigiralo je znanstvenike dugi niz godina.

Prve teorije uspoređivale su veličine bumbara i aviona te objašnjavale zašto bumbari po svim zakonima fizike ne bi trebali letjeti. No, činjenica je da bumbar nije ptica, te da njegov let nema puno veze s avionom, već s helikopterom.

Bumbar je životinja koja ima dovoljno energije da prsnim mišićima i jakom silom pokreće krila te s oko 2.000 zamahaja u sekundi uspješno preleti velike udaljenosti. Obojenost tijela upozorava potencijalne predatore na otrovnost bumbara, a pretpostavke zašto je njegov bučan let opstao povezane su upravo s metodama upozoravanja predatora, objasnili su znanstvenici.

Kameleoni mijenjaju boju kako bi se prilagodili okolišu u kojem se nalaze

Ova laž potječe još od stare Grčke, iako joj se poznati filozof Aristotel glasno protivio. I bio je u pravu. Činjenica jest da kameleoni mogu mijenjati boje, no to nema veze s okolišem i prilagodbom njemu.

Pravi je razlog u njihovom emocionalnom stanju - ako primjerice ugleda lijepu damu poprimit će svijetlu nijansu plave boje, a ako je bijesan, crnu. Ponekad mijenja boje i zbog promjene svijetla ili temperature u okolišu u kojem se nalazi. No, svakako ne da postane neprimjetan, već potpuno suprotno - da bi se istaknuo u okolini u kojoj živi i dao do znanja drugim što ''misli''.

danas.net.hr