Odakle potječe naziv “bablje” ljeto?

Rujan, osobito njegov prvi dio, donio je veliku promjenu pa je dobar dio rujna bio hladniji od prosjeka, a ima primjera gdje je samo u nekoliko dana palo više oborina u odnosu na mjesečni prosjek.

Ipak, zadnja dekada mjeseca donijela je stabilno vrijeme. 22. rujna i astronomski smo se oprostili od ljeta, a sunčano i toplo do vrlo toplo vrijeme moglo bi se okarakterizirati kao "miholje" ili "bablje" ljeto, kako se u puku naziva razdoblje toplog vremena u jesenskim mjesecima.

Zašto bablje i zašto Miholjsko? Lingvistici još nisu potpuno usuglašeni oko pojma "bablje ljeto". Najčešće objašnjenje govori da riječ baba predstavlja vješticu. Vještica, kao simbol lošeg, izopačenog, upućuje da je i vrijeme nesvakidašnje - naopako!

Primjeri u drugim europskim državama

Fraza "bablje ljeto" nije samo krarakteristična za ovaj tip vremena već se koristi i u brojim drugim europskim državama, primjerice - Poljskoj, Češkoj, Srbiji. U Bugarskoj se, pak, ovak tip vremena naziva "ciganskim ljetom", a francusko i englesko govorno područje rabi sintagmu "indijansko ljeto".Postoji i objašnjenje da je baba čest naziv planinskih vrhova, pa da predstavlja najudaljeniju točku ljeta u godini.

Neobično toplo i stabilno jesensko vrijeme u Europi se također veže uz svece. Primjerice, izraz "Miholjsko ljeto" najčešće se odnosi na razdoblje toplog vremena koje nastupi nakon blagdana sv. Mihovila (Mihaela - arkanđela), 29. rujna. Datum je to koji ukazuje da se većina radova u polju do tada privede kraju i nagovješava ulazak u hladniji dio godine.

IZREKE VEZANE UZ BLAGDAN SV. MIHOVILA

Jaku zimu najavljuje:
Ako je uoči Miholja vedra noć, zima će imat veliku moć
Ako na Miholje sjever vuče, veliku zimu i snijeg dovuče
Blagu zimu najavljuje:
Kiša Miholja, do Božića blaga zima

U medijima se često toplo i sunčano vrijeme u rujnu naziva babljim ljetom, no to teško da to može odgovarati istini jer pravo, kalendarsko, ljeto ionako traje do 22 ili 23. rujna. Ispravno bi bilo bablje ljeto povezivati s neobično dugim razdoblje natprosječno toplog i stabilnog vremena krajem rujna i tijekom listopada.

To znači da su temperature zraka takve da podosta odudaraju od normalnih koje su karakteristične za taj, određeni, dio godine. Toplinu u studenom, koja se s vremena na vrijeme dogodi, teško da možemo povezivati s riječju ljeto s obzirom da već u prosincu počinje zima.

Vruće i u listopadu

Bablje ljeto i nije tako rijetka pojava. Temperature zraka iznad 25°C u listopadu u Hrvatskoj sve su češća pojava. Bilo to u svezi s globalnim zatopljenjem ili ne, zadnjih 20 godina bilježi se porast vrlo toplih dana u čitavoj zemlji. Ponekad se u listopadu dogodi i vruć dan, a to je onaj u kojemu temperatura zraka dosegne ili prijeđe 30°C.

Tako su 18. listopada 1993. u Dalmaciji zabilježene prave vrućine karaktarisične za ljetne mjesece. Prošle je godine 1. listopada u Dubrovniku izmjereno rekordnih 31°C! Zanimljivo, rekordi su padali i prva dva dana listopada 2011. godine. 8.10.2009. u Osijeku je izmjereno 30°C, a 27.10.2006. u Bihaću (BiH) izmjereno 30°C, u Ogulinu 28°C. Spomenimo i zanimljiv primjer ekstremne toplije u studenom. 4.11.2008. u Makarskoj je u 21 sati izmjereno 27°C.

More ponekad bude i u listopadu dovoljno toplo za kupanje. S obzirom da su trenutne temperature mora na Jadranu od 21 do 24°C, a slijedećih se dana ne očekuje zahlađenje, realno je očekivati da ćemo ove godine u listopad ući s toplim morem!

dalmacijanews.com