U Širokom izložba posvećena stvaralaštvu Virgilija Nevjestića

Otvorenje izložbe "Narativni prostori/Izbor radova iz fundusa Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg", posvećene stvaralaštvu Virgilija Nevjestića, jednog od najznačajnijih grafičara na području Balkana, biti će u srijedu, 17. prosinca, u Franjevačkom muzeju i galeriji Široki Brijeg.

Predgovor izložbi napisala je povjesničarka umjetnosti Lucija Kraljević, koja u svom tekstu ističe kako Nevjestićev opus čine "narativni svjetovi, fluidni prostori zamišljenosti, nadrealni snovi, raskoš linija i bujica motiva".

"Njegove grafike, precizno građene linijom i prožete intimnim rukopisom, funkcioniraju kao vizualni dnevnici, poetske i narativne cjeline u kojima se isprepliću figuralnost i apstrakcija, svjetovno i duhovno, osobno i univerzalno. Posebno je naglašena umjetnikova tehnička virtuoznost, inovativnost u postupcima bakropisa i mezzotinte te duboka povezanost sa Širokim Brijegom i Franjevačkom galerijom", navela je Kraljević.

Uz izložbu će biti predstavljen i Katolički kalendar godine Gospodnje 2026., koji također sadrži reprodukcije Nevjestićevih radova, najavili su iz Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg.

Virgilije Nevjestić (1935.–2009.), jedan od najznačajnijih hrvatskih grafičara, slikara i pjesnika, rođen je u Kolu kraj Tomislavgrada, a umjetnički put ga je odveo do Pariza, gdje je ostvario svjetsku afirmaciju.

Nakon školovanja u Zagrebu, gdje je završio Školu za primijenjenu umjetnost i Akademiju likovnih umjetnosti, Nevjestić se 1968. preselio u Pariz, usavršavajući grafiku u ateljeu Johnnyja Friedlaendera i slušajući predavanja uglednog povjesničara umjetnosti Renéa Huyghea.

Prve značajne nagrade osvojio je 1966., a međunarodni proboj ostvario je nagradom u Krakowu.

Vrhunac karijere dosegnuo je 1982. izložbom u pariškom Centru Georges Pompidou (Beaubourg), a 1987. na poziv Muzeja La Fontaine utemeljio je vlastitu L’académie Virgile.

Preminuo je 2009. u Parizu, a prema njegovoj želji, cjelokupna ostavština vraćena je u domovinu.

Franjevačka galerija u Tomislavgradu 2011. otvara “Galeriju Virgilija Nevjestića”, a 2014. zagrebački Muzej za umjetnost i obrt predstavlja njegovu ostavštinu – grafičku prešu, tisuće grafičkih listova i ploča, slike, crteže, poetske mape i bogatu dokumentaciju. Godine 2020. osnovana je Zaklada Virgilije Nevjestić, a posmrtni ostaci umjetnika i njegove supruge preneseni su 2023. u obiteljsku grobnicu na Mirogoju.